FR1 drugi dio
Financial Inventory Management Quiz
Test your knowledge on financial inventory management and accounting practices with our comprehensive quiz designed for students, educators, and finance professionals. This quiz covers various aspects of inventory valuation, accounting principles, and material management.
- Over 100 challenging questions
- Improve your understanding of financial regulations
- Perfect for aspiring accountants and business students
91. U sluĝaju prodaje sitnog inventara koji je 100 % otpisan I nalazi se u VBE prihode od prodaje iskazujemo
A)Na konto 670
B) Na konto 675
C) Na konto 679
D) ništa od navedenog odgovor je :_____________________________
92.Vrednovanje zaliha može biti prema raĝunovodstvenoj politici kroz formu primjene metode :
A) FIFO metode
B) LIFO metode
C) prosjeĝne cijene
D) ništa od navedenog
91.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovaĝke robe :
A) Vrijednost troška nabavke
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Stalna vrijednost trgovaĝke robe
93.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovaĝke robe :
A) Historijski trošak
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Prodajna vrijednost bez PDV
E) Prodajna vrijednost sa PDV
D) Stalna vrijednost trgovaĝke robe
94.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovaĝke robe
a) po nabavnim cijenama umanjenim za carinu
B) po planskim cijenama
C) po neto prodajnim cijenama
D) po stalnim cijenama
95.Po kojoj vrijednosti se ne mogu voditi zalihe trgovaĝke robe :
A) Vrijednost troška nabavke
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Stalna vrijednost trgovaĝke robe
96.Po kojoj vrijednosti se može voditi trgovaĝka roba u prodavnici :
A) Vrijednost troška nabavke
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Prodajna vrijednost bez PDV-a
D)Prodajna vrijednost sa PDV
E) Maloprodajna vrijednost
97.Zalihe koje su kupljene radi preprodaje , kada se priznaju kao roba ?
A)ako je plaćen PDV
B)ako su do 170 dana na zalihi
C) ništa od navedenog
98.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:
A) Proizvodna cijena
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Prodajna vrijednost bez PDV-a
D) Stalna vrijednost gotovih proizvoda
D)Prodajna vrijednost sa PDV
E) Maloprodajna vrijednost
99.Po kojoj vrijednosti se ne mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:
A) Proizvodna cijena
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Prodajna vrijednost bez PDV-a
D)Prodajna vrijednost sa PDV
E) Maloprodajna vrijednost
100.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:
A) Stalna vrijednost uz pozitivno odstupanje
B) Stalna vrijednost uz negativno odstupanje
C) Neto prodajna vrijednost
E) Ništa od navedenog
101.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe materijala tj materijal u skladištu
A) Vrijednost troška nabavke
B) Fer procjenjena vrijednost
C) Neto prodajna vrijednost
D) Prodajna vrijednost bez PDV-a
E) Stalna vrijednost materijala
F) Maloprodajna vrijednost
102.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe gotovih proizvoda tj u skladištu
A) Priozvodna cijena
B) Stvarna cijena koštanja
B) Stalna vrijednost gotovih proizvoda
C) Neto prodajna vrijednost
D) Prodajna vrijednost bez PDV-a
103.Nabavna vrijednost je 100 KM, Maloprodajna vrijednost je 175 KM, koliko iznosi netoprodajna vrijednost ?
A) 175-PDV
B) 140-PDV
C)120+PDV
D)73-/+ PDV
Neto prodajna cijena je
Cijena prodaje umanjena za PDV-e
Cijena sa umanjenom maržom I bez PDV-a
C) Cijena prodaje manja od nabavne cijene uvećana za PDV
D)Ništa od navedenog nije taĝno
Da li se zalihe materijala mogu voditi po netoprodajnoj cijeni ?
Da, ako dobavljaĝ zahtjeva
Da, ako tržište gotovih proizvoda to zahtjeva
Ne, samo trgovaĝka roba
U sluĝaju požara ili krađe
Da li se zalihe materijala mogu evidentirati po neto prodajnoj vrijednosti
Da, samo nakon požara
B)Ne, već samo roba
C) Da, samo kada je dobavljaĝ materijala to zahtijevao
D)Da, kada tržište gotovih proizvoda to zahtjeva zbog moguće prodaje
Negativno odstupanje imamo ?
Kada je planirana vrijednost veća od nabavne vrijednosti
Kada je nabavna vrijednost manja od planirane
C) kada to dobavljaĝ materijala zahtjeva
D)ništa od navedenog
108.Negativna odstupanja od stalnih cijena materijala formiramo kad ?
Kada želimo da odstupimo od formiranja cijene koštanja
Ne možemo formirati nabavnu cijenu
Ništa od navedenog
Kada znamo da gubimo na materijalu prilikom nabavke
109.Negativno odstupanje od cijena materijala pojavljuje se :
a) kad ne možemo taĝno formirati nabavnu cijenu
b) kad znamo da gubimo na materijalu u nabavci
c) kad je dobavljaĝ otpisao obavezu
d) kad je stvarna cijena veća od stalne cijene
9. Nus proizvodi se:
A) Evidentiraju se po cijeni proizvodnje gotovih proizvoda
B) Evidentiraju se na zalihama po zadanoj proizvodnoj cijeni
C) Ne evidentiraju na zalihama
D) Ništa nije taĝno
10. Otpis zaliha materijala se može izvršiti samo:
A) Samo kad potiĝu iz donacije
B) Ako je istekao rok trajanja
C) Ništa nije taĝno
D) Samo kada se ne mogu prodati po cijeni koštanja
110. Na koje naĝine možemo steći nematerijalna stalna sredstva
A) prijemom bez naknade
B) razmjenom za potraživanje
C) razmjenom za obaveze
D) izradom u vlastitoj režiji
E) ništa od navedenog
Viškovi nematerijalnih sredstava se knjiže kao prihod ali sa PDV-om ?
Samo ako su rezultat kupovine
B)samo ako su utvrđeni u inventuri
C) samo ako su prije toga po tom osnovu knjiženi rashodi
D)nije uobiĝajno da se višak pojavljuje kod nematerijalnih sredstava
112. Na koje naĝine možemo steći nematerijalna stalna sredstva
A) prijemom bez naknade
B) razmjenom za potraživanje
C) izradom u vlastitoj režiji
D) kroz pojavu viškova kod inventurnih razlika
113. Na koje naĝine možemo steći materijalna stalna sredstva
A) obezbjeđenjem sredstva u vlastitoj režiji za vlastite potrebe
B) steći putem donacije
C) sredstva razmjenjena za obaveze
E) kroz pojavu viškova kod inventurnih razlika
114..Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije kupljenog sredstva od dobavljaĝa :
A) da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima
B) koja je njegova fakturna vrijednost
C) ima li takva nabavka određenih dodatnih troškova
D) ako je u pitanju stalno sredstvo da li podliježe obavezi obraĝuna amortizacije
115.Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije prodaje sredstva kupcu :
A) da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima
B) koja je njegova prodajna vrijednost
C) ima li takva nabavka određenih dodatnih troškova
D) ako je u pitanju stalno sredstvo da li podliježe obavezi obraĝuna amortizacije
116..Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije prodaje sredstva kupcu :
A) da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima
B) koja je njegova prodajna vrijednost
C) ima li takva prodaja određenih dodatnih troškova
D) ako je u pitanju stalno sredstvo da li podliježe obavezi obraĝuna amortizacije
117.Trošak sticanja utvrđujemo kod:
A) Kupovine sredstva u zemlji
B) Kupovine sredstva u inostranstvu
C) Kupovine sredstva iz kredita
D) ništa od navedenog
118.Fiziĝko ili finansijsko smanjenje stalnih sredstava manifestuje se kroz :
A) Obezbjeđenje sredstava u vlastitoj režiji
B) razmjenu sredstava za obaveze
C) kroz pojavu manjkova kao inventurne razlike
D) ništa od navedenog
119.Fiziĝko ili finansijsko smanjenje nematerijalnih stalnih sredstava manifestuje se kroz :
A) Obezbjeđenje sredstava u vlastitoj režiji
B) razmjenu sredstava za obaveze
C) kroz pojavu manjkova kao inventurne razlike
D) ništa od navedenog
120.Fiziĝko ili finansijsko povećavanje stalnih sredstava manifestuje se kroz :
A) Obezbjeđenje sredstava u vlastitoj režiji
B) razmjenu sredstava za obaveze
C) kroz pojavu viškova kao inventurne razlike
121..Fiziĝko ili finansijsko povećavanje nematerijalnih stalnih sredstava manifestuje se kroz :
A) Obezbjeđenje sredstava u vlastitoj režiji
B) razmjenu sredstava za obaveze
C) kroz pojavu viškova kao inventurne razlike
122..Na koji naĝin možemo otuđiti nematerijalno stalno sredstvo :
A) Ustupanjem bez naknade
B) Razmjenom za obaveze
C) Izradom u vlastitoj režiji
D) kroz manjkove
123.Na koji naĝin možemo otuđiti materijalno stalno sredstvo :
A) Ustupanjem bez naknade
B) Razmjenom za obaveze
C) Izradom u vlastitoj režiji
D) kroz manjkove
124.Fiziĝko ili finansijsko povećanje stalnih sredstava manifestuje se kroz raĝunovodstvene promjene:
a) obraĝun neto prodajne cijene
b) primjenom umanjenja po MRS 36
c) obraĝun revalorizacije
d) ništa od navedenog
125. Šta od navedenog knjižimo na raĝunu aktivnih vremenskih razgraniĝenja
A)Kamatu po datim kratkoroĝnim kreditima
B) Kamatu po datim dugoroĝnim kreditima
C) Kamatu po uzetim kratkoroĝnim kreditima
D) ništa od navedenog
126. Šta od navedenog knjižimo na raĝunima dugoroĝnih aktivnih vremenskih razgraniĝenja
A)Unaprijed plaćenu najamninu bez obzira na dužinu perioda za koji je izvršeno plaćanje
B) Kamatu po datim dugoroĝnim kreditima
C) Kamatu po primljenim dugoroĝnim kreditima
D) Ulaganje u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
E) ništa od navedenog
127. Šta od navedenog knjižimo na raĝunima dugoroĝnih aktivnih vremenskih razgraniĝenja
A)Unaprijed plaćenu najamninu za period od 2 godine
B) Kamatu po datim dugoroĝnim kreditima
C) Kamatu po primljenim dugoroĝnim kreditima
D) Ulaganje u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
E) ništa od navedenog
128. Šta od navedenog knjižimo na raĝunima dugoroĝnih aktivnih vremenskih razgraniĝenja
A)Unaprijed plaćenu najamninu za 2 godine
B) Kamatu po datim dugoroĝnim kreditima
C) Kamatu po primljenim dugoroĝnim kreditima
D) Investiciono održavanje stalnih sredstava bez obzira na dužinu perioda za koji je izvršeno investiciono održavanje
E) ništa od navedenog
129. Šta od navedenog knjižimo na raĝunima kratkoroĝnih aktivnih vremenskih razgraniĝenja
A)Unaprijed plaćenu najamninu za period od pola godine
B) Kamatu po datim dugoroĝnim kreditima
C) Ulaganja u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
E) Kamata po primljenim kratkoroĝnim kreditima
130.Šta knjižimo na kontu kratkoroĝna aktivna vremenska razgraniĝenja
A) Zavisne troškove nabavke materijala
B) Kamatu po uzetim kreditima do godinu dana
C) Kupljeni material koji još nije plaćen
D) Ništa od navedenog
Šta spada u kratkoroĝna aktivna vremenska razgraniĝenja ?
Unaprijed plaćeni najam do 12 mjeseci
Kamata po uzetom kratkoroĝnom kreditu
Kamata po emitovanim kratkoroĝnim obveznicama
132. Sredstva za razgraniĝenje su
A)Unaprijed naplaćena najamnina za period od pola godine
B) Prodaja bez ispostavljene fakture
C) Potraživanje za nefakturisane prihode
D) Obraĝunati a nenaplaćeni prihodi
E) Kamata po primljenim kratkoroĝnim kreditima
133. Obaveze za razgraniĝenje su :
A)Unaprijed naplaćena najamnina za period od dvije godine
B) Potraživanje za nefakturisane prihode
D) Obraĝunati rashodi perioda
E)Obraĝunati prihodi narednog perioda (ovo su odloženi prihodi)
E) Kamata po uzetim kratkoroĝnim kreditima
Pasivna vremenska razgraniĝenja su pasivna ?
Zbog toga što takvu obavezu ne moramo platiti
Zato što odražavaju gubitak supstance
Zato što se evidentiraju u pasivi
Ništa od navedenog nije taĝno
5. Kada se knjiži kamata osim na rashode na koja se jo konta knjiži ?
A) dugoroĝni kredit
B)razgraniĝenja
C) kod uvoza
11. AVR prihoda se evidentira:
A) Kad je prihod naplaćen u stranoj valuti
B) Ništa nije taĝno
C) Kad je prihod naplaćen u zakonskom roku
D) Kad je prihod naplaćen a vezan je za kamatu
135..Šta od navedenog predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?
A)nastanak događaja
B)neograniĝenost vremena poslovanja
C)fer prezentacija
D)suština važnija od forme
136.Temeljne pretpostavke finasijskih izvještaja su :
A) ograniĝenost
B)nastanak događaja
C)razumljivost
D) neograniĝenost vremena poslovanja
137.Finasijski izvještaji se pripremaju na :
A) akrualnoj (obraĝunskoj) osnovi
B)gotovinskoj osnovi( tj novĝanoj osnovi)
C)poreznoj osnovi
D) ništa od navedenog
Osnova izrade finansijskih izvještaja je ?
Obraĝunska ali samo za sredstva
Gotovinska
Ništa od navedenog
140.Okvir za izradu I prezentaciju finansijskih izvještaja se bavi:
A) ciljem finasijskih izvještaja
B) kvalitativnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim izvještajima
C) definicijom ,priznavanjem I mjerenjem elemenata od kojih su sastavljeni finansijski izvještaji
D)konceptima kapitala I oĝuvanja kapitala
141.Okvir za izradu I prezentaciju finansijskih izvještaja se ne bavi:
A) ciljem finasijskih izvještaja
B) kvalitativnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim izvještajima
C) definicijom ,priznavanjem I mjerenjem pojedinaĝnih komponenti od kojih su sastavljeni finansijski izvještaji
D)konceptima kapitala I oĝuvanja kapitala
142.Razlike između stalnih I tekućih sredstava uslovljene su :
A)Razlićitim priznavanjem njihovog troška ili njihove koristi u jedinici vremena
B) Administrativnim mjerama –lokalnim propisima
C) Zahtjevima menadžmenta
D) Ništa od navedenog
143.Razlika između stalnih I tekućih sredstava nije uslovljena :
A) Administrativnim mjerama –lokalnim propisima
B)Zahtjevima vlasnika društva
C) Zahtjevima menadžmenta
D) Ništa od navedenog
144.Šta od navedenog ne predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?
A)neutralnost
B)ograniĝenost
C)nastanak događaja
D)neograniĝenost vremena poslovanja
145.Temeljna pretpostavka (naĝelo) na temelju kojih se sastavljaju finasijski izvještaji je:
A)nastanak događaja
B)naplata prihoda ,isplata rashoda
C)neograniĝenost vremena poslovanja
D)ništa od navedenog
146.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog položaja su
A)sredstva
B)obaveze
C)prihodi
D)rashodi
147.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog uspjeha su
A)sredstva
B)obaveze
C)prihodi
D)rashodi
148..Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog uspjeha su
A)sredstva
B)obaveze
C)prihodi
D)rashodi
149..Šta je taĝno?
A) Sredstvo je resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja I iz kojeg se oĝekuje priliv budućih ekonomskih koristi u pravnu osobu
B).Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe proizašla iz prošlih događaja , za ĝije izmirenje se oĝekuje da će stvoriti odliv resursa u tekućem periodu, koji utjelovljuje ekonomske koristi
C) Vlasniĝki kapital je ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon odbitka svih njegovih tekućih obaveza
150.Amortizacija predstavlja
A) U skladu sa procentom uĝešća stalnog sredstva u aktivi
B) Obraĝunat I procijenjen trošak korištenja sitnog inventara
C) Ništa od navedenog
D) Postepeno trošenje stalnih sredstava u skladu sa procijenjenim kapacitetom / vijekom trajanja sredstva
151.U osnivaĝkom poĝetnom bilansu stanja pravnog lica nalaze se:
a) u aktivi sredstava a u pasivi kapital I obaveze
b) u aktivi sredstva a u pasivi kapital
c) ništa od navedenog nije taĝno
d) u aktivi sredstva a u pasivi kapital, reserve, obaveze
152.Vlasniĝki kapital u osnivaĝkom bilansu je
A) Jednak aktivi bilansa stanja umanjen za obaveze
B) Najmanje 25% od vrijednosti active
C) Jednak aktivi bilansa
D) Jednak obavezama u odnosu na aktivu
153.Izdaci od kojih se ne oĝekuje priliv budućih ekonomskih koristi su ?
A) sredstvo
B)obaveza
C)prihodi
D) rashodi
154.Šta je taĝno u kontekstu pojmova nastajanja izdataka I sticanje sredstava:
A) Bez nastajanja izdataka ima sticanja sredstava
B) Bez nastajanje izdataka ima pojave rashoda
C) Bez nastajanje izdataka ima obraĝuna troškova
D)Ništa od navedenog
155.Šta je taĝno u kontekstu pojmova nastajanja izdataka I sticanje sredstava:
A) Bez nastajanja izdataka nema sticanja sredstava
B) Kada preduzeće ima izdatke to je konaĝan dokaz da je nabavljen predmet koji zadovoljava definiciju sredstva
C) Odsutnost odnosnog izdatka ne spreĝava stavku da zadovolji definiciju sredstava I tako postane kandidatom za priznavanje u bilans stanja
D)Nastajanje izdataka I sticanje sredstava su aktivnosti koje se uvijek dešavaju istovremeno I jedna bez druge ne mogu
156.Knjigovodstvena vrijednost je
A) iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja ukupne akumulirane amortizacije I akumuliranih gubitaka od umanjenja
B)iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja
C)iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanaj ukupne akumulirane amortizacije
D)ništa od navedenog
155.Gubitak od umanjenja je ?
A) iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegov nadoknadivi iznos
B)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegovu nabavnu vrijednost
C)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegovu otpisanu vrijednost
156.Koja je od navedenih izjava taĝna u kontekstu umanjenja vrijednosti stalnih sredstava u skladu sa odredbama MRS-a 36:
A) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva jednaka nadoknadivom iznosu sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je provesti knjiženje umanjenja sredstva
B) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od a nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je umanjiti vrijednost sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
C) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je povećati vrijednost sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
157.Koja je od navedenih izjava taĝna u kontekstu umanjenja vrijednosti stalnih sredstava u skladu sa odredbama MRS-a 36:
A) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva jednaka nadoknadivom iznosu sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je provesti knjiženje umanjenja sredstva
B) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od a nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je povećati vrijednost sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
C) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je povećati vrijednost sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
D) Ništa od navedenog
158.Ako dođe do umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine knjižimo?
A)prihode
B)rashode
C)revalorizacionu rezervu
Na nematerijalna sredstva se ne primjenjuje MRS 36-Umanjenje vrijednosti stalnih sredstava?
Nije taĝno jer se I na njih odnosim MRS 36
Su nematerijalni dio imovine
c) jer imaju tretman otpisanih sredstava
d)jer se ne amortizuju
160.Stalna sredstva se moraju pregledati bar jednom godišnje u odnosu na vrijednost , vijek trajanja I korist ?
Da
Ne
C) ako je dozvoljeno raĝunovodstvenom politikom
Prema MRS 36 kako ćemo knjižiti revalorizaciju ?
Na prihode
Kao sredstvo
Na revalorizacionu rezervu do salda nule a ostatak na rashode
12. Standard 36 – umanjenje sredstava primjenjujemo na:
A) Na sitan inventar na zalihama
B) Stalna sredstva u funkciji I vanbilansnoj evidenciji
C) Ništa nije taĝno
D) Na zalihe koje traju duže od godine dana
13. Prema standardu 36 – umanjenje sredstva se evidentira:
A) Ništa nije taĝno
B) Na teret rezervi
C) Na teret amortizacije tekućeg perioda
D) Na teret rashoda do nivoa revalorizovanih rezervi
Revalorizacija se obraĝunava na ?
Tekuća sredstva
Samo na nematerijalna I materijalna stalna sredstva
Ulaganja
Kod revalorizacije stalnih sredstava efekat se evidentira kao ?
A)na vremenska razgraniĝenja
B) Ništa od navedenog nije taĝno
C)Prihod osim kod MRS 41
D)rashod
15.Revalorizacione rezerve se mogu koristiti ?
Do nivoa pokrića gubitka u poslovanju
Do visine kapitala
Stopa otpisa od 10 % u minusu od iznosa salda revalorizacije
Do nivoa salda 0
161.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je raĝunovodstvenom politikom dozvoljen obraĝun kala na datim zalihama
A) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret rashoda,a sve do nivoa propisanog kala, kalo na materijalu je materijalni trošak
B) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
C) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na kao materijalni trošak
162.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je raĝunovodstvenom politikom dozvoljen obraĝun kala na datim zalihama
A) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret odgovornog lica,a sve do nivoa propisanog kala, kalo na materijalu je rashod
B) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
C) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na kao materijalni trošak
D) Ništa od navedenog
163.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je raĝunovodstvenom politikom dozvoljen obraĝun kala na datim zalihama
A) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret odgovornog lica ,a sve do nivoa propisanog kala, kalo na materijalu je materijalni trošak
B) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
164.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je raĝunovodstvenom politikom dozvoljen obraĝun kala na datim zalihama
A) Ako je manjak na zalihama jednak dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do nivoa propisanog kala
B) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
C) Ništa od navedenog
165.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je raĝunovodstvenom politikom dozvoljen obraĝun kala na datim zalihama
A) Ako je manjak na zalihama manji od dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do nivoa propisanog kala
B) Ako je manjak na zalihama manji od dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do nivoa stvarno nastalog manjka
C) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
D) Ništa od navedenog
166.Šta je osnovica za obraĝun kala prilikom utvrđivanja manjka na zalihama materijala
A)operativni trošak
B) prodati materijal
C) poklonjeni materijal
D) dugovna strana raĝuna zalihe materijala
E) potražna strana zalihe materijala
167.Šta nije osnovica za obraĝun kala prilikom utvrđivanja manjka na zalihama materijala
A)vrijednost izdatog materijala u upotrebu
B) prodati materijal
C) poklonjeni materijal
D) dugovna strana raĝuna zalihe materijala
E) potražna strana zalihe materijala
168.Manjak ispod nivoa kala kako se knjiži ?
A)kao materijalni trošak bez PDV-a
B)kao rashod tekućeg perioda
C)ništa od navedenog
169.PDV na manjak obraĝunavamo ako je :
A)kalo veće od dozvoljenog u skladu sa propisima
B)nikada
C)uvijek
170.Kalo, rastur, kvar I lom je oporeziv sa PDV-om samo ako je:
A)Samo ako je iznad dozvoljenog nivoa koji se knjiži na teret radnika
B)Iznad dozvoljenog nivoa po zakonu
c)Regulisan pravilnikom o zalihama
d)Do dozvoljenog nivoa po zakonu
171.Inventurni višak se priznaje samo kao:
A)prihod
B)prirast na osnovu revalorizacije
C)prirast usljed remonta
D) ništa od navedenog
14. Popisom opreme utvrđeni stvarni višak evidentiramo:
A) U vanbilansnoj evidenciji do prodaje
B) Ništa nije taĝno
C) Kao prihod sa PDV-om
D) Kao prihod odložen do vremena otpisa
68.Kakav jeste raĝunovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi:
A) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u raĝunovodstvu PDV obveznika
B) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak u raĝunovodstvu PDV neobveznika
C) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u raĝunovodstvu PDV neobveznika
D) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja u raĝunovodstvu PDV obveznika
69.Kakav jeste raĝunovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi PDV obveznika :
A) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje ako je PDV odbitni
D) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja ako PDV nije odbitni
B) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao prihod
C) Ništa od navedenog
70.Kakav nije raĝunovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi:
A) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u raĝunovodstvu PDV obveznika
B) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak u raĝunovodstvu PDV neobveznika
C) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u raĝunovodstvu PDV neobveznika
D) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja u raĝunovodstvu PDV obveznika
71.Šta je taĝno prema Zakonu o PDV-u:
A) PDV iskazan u primljenoj fakturu je odbitni PDV u raĝunovodstvu PDV obveznika
B) PDV iskazan u primljenoj fakturu nije odbitni PDV u raĝunovodstvu PDV neobveznika
C) PDV iskazan u primljenoj fakturu je odbitni PDV u raĝunovodstvu PDV neobveznika
D) PDV iskazan u primljenoj fakturu nije odbitni PDV u raĝunovodstvu PDV obveznika
72.Šta je taĝno prema Zakonu o PDV-u:
A) PDV iskazan u primljenoj fakturu je povratni porez kod PDV obveznika
B) PDV iskazan u primljenoj fakturu je nepovratni porez kod PDV neobveznika
C) PDV iskazan u primljenoj fakturu je povratni porez kod PDV neobveznika
D) PDV iskazan u primljenoj fakturu nepovratni porez u raĝunovodstvu PDV obveznika
{"name":"FR1 drugi dio", "url":"https://www.quiz-maker.com/QPREVIEW","txt":"Test your knowledge on financial inventory management and accounting practices with our comprehensive quiz designed for students, educators, and finance professionals. This quiz covers various aspects of inventory valuation, accounting principles, and material management.Over 100 challenging questionsImprove your understanding of financial regulationsPerfect for aspiring accountants and business students","img":"https:/images/course1.png"}
More Quizzes
III. Moj idealan smjer studija na EFZG-u?
840
Moj idealan smjer studija na EFZG-u?
8462
Financijski klub
520
Ekonomika
452237
5 RAZRED KVIZ 1
1050
Tip studenta
105322
PODJELA OPERATIVNIH SISTEMA
4230
Cases - Padeži
520
DM: autori, djela, razdoblja, žanrovi, kronologija
1470
Elektrostatika
99500
Teorija
10527
Brzina opticaja novca
840