Grupa A

An abstract representation of information systems and software development, featuring interconnected technology, data flow, and coding symbols.

Information Systems Development Quiz

Test your knowledge on Information Systems Development with this comprehensive quiz! Dive into various topics such as software engineering, project management, and agile methodologies. Whether you're a professional in the field or a student looking to enhance your understanding, this quiz is designed for you!

Key Features:

Multiple choice questions
Covers a range of relevant topics
Score your understanding of key concepts

25 Questions6 MinutesCreated by AnalyzingData99

1. Do kašnjenja realizacije novih informacionih sistema dolazi, prije svega zbog toga:

A. Što kasni odgovarajuća oprema potrebna za realizaciju projekta

B. Što ne postoje ili iz raznih razloga nisu dostupni dovoljno dobri alati za razvoj softvera

C. Što su ljudi su zauzeti održavanjem I drugim poslovima ili potcjenjuju složenost projekta zbog ĝestih I obimnih promjena u organizaciji

D. Zbog ljudskih grešaka, koje se odnose na nedovoljnu kompetentnost, nedovoljno poznavanje alata za razvoj, nedovoljno sistematiĝan pristup razvoju itd.

2. Stvarni troškovi razvoja informacionog sistema, dvostruko premašuju planirane troškove, prije svega zbog toga:

A. Što rastu cijene usluga informatiĝkih profesionalaca

B. Što rastu cijene cijene sve sofisticiranije informatiĝke opreme, koja je neophodna za realizaciju sve složenijih projekata

C. Što se djelatnošću razvoja informacionih sistema bavi sve veći broj priuĝenih ljudi, kojima to nije osnovna profesija, jer informatiĝkih inžinjera nema dovoljno

D. Zbog nepredvidivosti I obimnosti promjena u organizaciji

3. Da bi se kompjuterizirali poslovni sistemi, potrebno je dalje ulaganje u resurse (novac, ljudi , vrijeme, oprema) prije svega zato što:

A. Veliki dio poslovnih sistema nije obuhvaćen kompjuterizacijom

B. Zastarjelu opremu treba zamjeniti novom, savremenijom I skupljom

C. Postojeća znanja I vještine informatiĝkih profesionalaca treba nadograđivati novim

D. Sve je više vremena potrebno za realizaciju projekata izgradnje informacionoh sistema

4. Jedan iz skupa problema koji ĝine informatiĝku krizu je:

A. Nedostatak jeftinih a kvalitetnih razvojnih alata, koji bi znaĝajno povećali produktivnost informatiĝkih profesionalaca

B. Nedostatak ljudi koji detaljno poznaju realni (objektni) sistem, odnosno procese koji se odvijaju manuelno, a koje je potrebno kompjuterizirati

C. Nedostatak kadrova za razvoj softvera, a karakteristika postojećih kadrova je da ne prate na odgovarajući naĝin brzinu razvoja informatiĝke tehnologije

D. Nedostatak srtedstava za kupovinu kvalitetnog I modernog hardvera, koji bi omogućio da se aplikativni softver na njemu obavlja mnogo bržr I bez nepotrebnih zastoja

5. Koja od navedenih konstatacija ne spada u probleme koji ĝine informatiĝku krizu:

A. Odjeljenja za razvoj softvera se uglavnom bave održavanjem postojećih informacionih sistema (70 % kadrova)

B. Odjeljenja za razvoj softvera se uglavnom bave razvojem novih informacionih sistema (70 % kadrova)

C. Cijena održavanja softvera nadmašuje cijenu razvoja softvera I hardvera

D. Najĝešći je sluĝaj da su autori starih softverskih poaketa napustili kompaniju

E. Održavanje programa je obiĝno preuzeo novozaposleni radnik, koji ne poznaje ni organizacioni ni informacioni sistem

6. Informacija je:

A. Reprezentacija neke tvrdnje ili ĝinjenice, najĝešće u formi koja se može automatizirano primiti, prenijeti I obraditi

B. Svaka forma komunikacije koja primaocu pruža razumljivo I korisno znanje, a sastoji se od podataka koji za primaoca imaju znaĝenje

C. Sirova ĝinjenica koja predstavlja neku istinu iz stvarnog svijeta

D. Simboliĝka reprezentacija događaja ili stanja

7. Softverski inžinjering je:

A. Sistematiĝna studija o algoritmiĝnim procesima – teorija, analiza, dizajn, efikasnost, implementacija I aplikacija – koji opisuju I transformiraju informacije

B. Uređeni poredak menuzavisnih komponenti povezanih zajedno prema nekom planu za postizanje odrenenog cilja.

C. Sistematiĝni pristup razvoju, operisanju, održavanju I deinstalaciji softvera

D. Studija efektivnog korištenja informacija I potencijalnog uticaja softverskih sistema I informacionih tehnologija na ljudski, organizacijski I socijalni svijet

8. Znanje je:

A. Tok podataka konvertovan u smisaon I upotrebljiv kontekst za specifiĝne krajnje korisnike

B. Podaci oblikovane u formu, koja je smisaona I upotrebljiva za ljudska bića.

C. Informacija koja je kontekstualna, relevantna I dejstvena.

9. SDLC (Životni ciklus razvoja sistema) je:

A. Pristup razvoju informacionog sistema koji koristi rane verzije sistema za simuliranje završne verzije u cilju dobijanja povratnih informacija koje su potrebne za završetak rada na sistemu

B. Metoda izgradnje informacionog sistema, koja koristi tradicionalne t6ehnike I alate izgradnje informacionih sistema

C. Proces kroz koji struĝnjaci razliĝitih profila (analitiĝari, projektanti, inženjeri, programeri...) I korisnici informacionog sistema kreiraju novi informacioni sistem

10. U agilne metode razvoja softvera ubrajaju se:

A. Waterfall metod, Spiralni metod, Sistemska analiza itd.

B. XP metod, Scrum metod, Crystal itd.

C. Prototyping metod, Kaskadni metod, Rani model itd.

11. Održavanje softvera koji je napravljen u jezicima 3. generacije (Legacy software) je teško I mukotrpno, prije svega:

A. Zbog toga što su autori tog softvera ili napustili kompaniju, ili su u godinama kada se ne mogu baviti tim poslom ili nisu vodili dovoljno raĝuna o dokumentovanju softvera

B. Zbog toga što zastarjelim alatima nije moguće rješavati novonastale probleme

C. Zbog toga što novozaposleni radnik zadužen za održavanje starog softvera ne poznaje jezike 3. Generacije niti poslovni system organizacije

12. Problem održavanja starog softvera, može se riješiti prije svega:

A. Edukacijom za alate kojima je napravljen stari softver novozaposlenih radnika zaduženih za održavanje

B. Nabavkom softvera, opreme I struĝnjaka nove generacije

C. Angažovanjem autora tog softvera, ukoliko su dostupni

13. Novi naĝin upravljanja projektima razvoja softvera je:

14. Kojia od 4 navedene vrijednosti ne pripada vrijednostima agilnog razvoja softvera:

A. Ljudi I interakcije prije nego li procesi I alati

B. Softver koji radi prije nego li sveobuhvatna dokumentacija

C. Kolaboracija sa klijentom prije nego li pregovori o ugovoru

D. Pratiti plan prije nego li odgovoriti na promjene

15. Koji od navedenih principa ne pripada principima agilnog razvoja softvera:

A. Primarni cilj je zadovoljti kupca BRZOM ISPORUKOM softvera

B. PROMJENE ZAHTJEVA nisu dobrodošle, posebno u kasnijem stadiju razvoja

C. ĈESTA ISPORUKA softvera koji radi, od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseca

D. POSLOVNI KORISNICI I DEVELOPERI trebaju raditi zajedno na dnevnoj bazi

16. IKT resursi, kao sastavni dio resrsa na projektu spadaju u:

18. Demingov krug predstavlja:

A. Primjenu procesnog pristupa upravljanja kvalitetom (MPA)

B. Primjenu principa neprekidnog (kontinuiranog) poboljšavanja (PDCA)

C. Primjenu principa radikalne promjene u postizanju kvaliteta (BPR)

D. Primjena sistemske analize u upravljanju kvalitetom (SAM)

19. Web agenti su:

A. Informatiĝari profesionalci zaduženi da pretraživanjem informacija na Web-u, distribuiraju rezultate pretraživanja potencijalnim korisnicima

B. Kompjuterski programi koji samostalno ili na osnovu zahtjeva korisnika preduzimaju određene akcije na Webu.

C. Špijunski kompjuterski programi, koji pretraživanjem Weba, njihovim korisnicima pronalaze I otkrivaju tajne podatke njihovih konkurenata

20. Web Mining analiza koristi:

A. Istorijske podatke o pristupima pojedinog korisnika interneta, da bi ga „smjestila“ u kategoriju „kupac“ ili „nije kupac“, zavisno od toga da li je nešto kupovao ili nije elektronskim pšutem

B. Sofisticirani modele I algoritme, uz pomoć kojih možemo klasificirati kupce u segmente koristeći nešto drugo osim istorijskih podataka

C. Baze podataka I skladište podataka kompanije, koji su publicirani na Webu

21. Fiziĝki dizajn kao jedan od elementa faza dizajna u razvoju informacionih sistema, definiše:

A. Šemu baze podataka koja služi za izgradnju modela baze podataka

B. Naĝin na koji bazama podataka I input uređajima pristupa korisnik

C. Dizajniranje mreže za distribuiranje podataka

D. Operativne sisteme, vrstu mreže, tip hardvera za klijenta

22. Krajnji rezultat faze dizajniranja (kao jedne od faza razvoja informacionog sistema) je:

A. Studija izvodivosti

B. Sistemski zahtjevi

C. Kod programa

D. Specifikacija dizajna

E. Program koji radi, odnosno obavlja funkciju koja mu je namijenjena

23. Koji od nabrojanih kriterija ne pripada kriterijima kvaliteta koji određuju dobro razvijen softverski proizvod:

A. Održavanje - mogućnost prilagođavanja softvera izmjenjenim zahtjevima kupca,

B. Odgovornost - pouzdanost, sigurnost, bez štete uslovljene greškama u sistemu,

C. Pristupaĝna cijena – bilo gotovog softverskog proizvoda ili cijena godišnjeg održavanja

D. Efikasnost - bez nepotrebnog korišćenja resursa sistema I

E. Upotrebljivost - sa odgovarajućim korisniĝkim interfejsom I adekvatnom dokumentacijom.

24. Postepeno razvijanje funkcionalnosti (features) je karakteristika:

A. Feature Driven Development (FDD) modela razvoja softvera

B. SCRUM modela razvoja softvera

C. XP (Extreme Programing) modela razvoja softvera

D. Adaptive Software Development (ASD) modela razvoja softvgera

E. Open Source Software Development (OSSD) modela razvoja softvera

F. RUP (Rapid Unified Process) modela razvoja softvera

25. Vizuelno modeliranje softvera je jedan od kljuĝnih principa: