Mostovi

1. Temelj upornjaka u pravilu je:
a) centričan na os stupa upornjaka
b) ekscentičan na os stupa upornjaka, s težištem prema nasipu
c) ekscentričan na os stupa upornjaka, s težištem prema vani
2. Elastomerni ležajevi u čeličnom loncu (tzv. lonćasti ležajevi), u odnosu na klasične elastomerne ležajeve.
a) koriste se samo kod manjih mostova
b) značajno su racionalniji
c) koriste se kod mostova s većim oslonačkim silama i kad se želi fiksirat smjer pomičnosti ležajeva
d) koriste se kad se žele značajno smanjiti potresne sile
3. Širina mosta je razmak između:
a) vanjskih rubova vijenca
b) unutrašnjih rubova rukohvata ograde
c) vanjskih rubova rukohvata ograde
d) dilatacijskih naprava na upornjacima
4. Kolnička greda kod klasičnih visećih mostova, u odnosu na ovješene, ima:
a) manju uzdužnu silu
b) veću uzdužnu silu
c) nema uzdužne sile
d) podjednaku uzdužnu silu
5. Vješaljke oblika lepeze, u odnosu na vješaljke oblika harfe:
a) racionalnije su
b) daju manje momente savijanja u pilonu
c) estetski su povoljnije
d) daju veću silu u kolničkoj gredi
6. Veći broj vješaljki kod koso ovješenih mostova, u odnosu na manji broj vješaljki, ima više prednosti. Ipak jedna konstatacija nije istinita:
a) manje dimenzije vješaljki
b) nižu (lakšu) gredu
c) jednostavniju zamjenu vješaljki
d) značajno racionalniji ovjes
7. S oblikovnog stanovišta:
a) povoljniji su mostovi s parnim brojem otvora
b) povoljniji su mostovi s neparnim brojem otvora
c) broj otvora nema utjecaja na estetski izgled mosta
8. Temeljni nedostatak mostova sustava slobodnog položenog nosača je:
a) velika visina nosača
b) veliki momenti savijanja u polju
c) prekidi u kolniku
d) veliki progibi nosača
9. Duljina mosta je razmak između:
a) prijelaznih ploča na upornjacima
b) vanjskih rubova ograde na upornjacima
c) osi ležajeva na upornjacima
d) čela upornjaka
10. Samo jedna od niže navedenih tvrdnji je istinita:
a) upornjaci su najopterećeniji i najvažniji stupovi mosta
b) upornjaci su krajnji stupovi mosta na koje se oslanja rasponska konstrukcija
c) upornjaci moraju zadržavati nasip iza upornjaka
11. Samo jedna od niže navedenih tvrdnji je istinita:
a) krila upornjaka su uvijek kruto vezana sa stupom upornjaka jer imaju veću otpornost na potisak
b) krila upornjaka se uvijek dilatiraju od stupa upornjaka zbog temperaturnih utjecaja i skupljanja
c) krila upornjaka mogu biti kruto vezna sa stupom ili su od njega dilatirana
12. Hidroizolacija betonskih mostova obično se radi od:
a) specijalne bitumenske mase debljine 10 mm
b) dvoslojnih bitumenskih traka debljine po 3 mm
c) jednoslojnih bitumenskih traka debljine 5 mm
d) jednoslojnih bitumenskih traka debljine 10 mm
13. S oblikovnog (estetskog) stajališta:
a) dva otvora su povoljnija od jednog otvora
b) tri otvora su povoljnija od dva otvora
c) četiri otvora su povoljnija od pet otvora
d) povoljan je paran broj otvora
14. Upornjak s propuštenim nasipom, u odnosu na klasični, je općenito:
a) podjednako racionalan
b) neracionalan
c) racionalniji
15. Kod okvirnih mostova s više polja:
a) osobito treba analizirati utjecaje skupljanja betona i temperaturnih promjena
b) treba kruto vezati upornjake s rasponskim sklopom
c) treba kruto vezati stupove s rasponskim sklopom
16. Kod greda sa zglobovima, zglobovi se u pravilu stavljaju tako da su locirani:
a) u području nul-momenata savijanja za kontinuiranu gredu
b) u području što manjih poprečnih sila
c) što bliže stupovima
d) približno trećinama razmaka stupova
17. Kombinacija visećeg i ovješenog mosta:
a) nije moguća
b) moguća je, ali još nije realizirana
c) već je realizirana
18. Koso ovješeni mostovi najčešće se grade:
a) na skeli
b) konzolnim postupkom
c) potiskivanjem
d) navlačenjem
19. U dvozglobnim okvirima:
a) ne javljaju se dodatne sile od temperature, popuštanja i razmicanja oslonaca, te utjecaja skupljanja i puzanja betona
b) javljaju se dodatne sile samo od razmicanja oslonaca
c) javljaju se dodatne sile samo od promjene temperature
d) javljaju se dodatne sile samo od puzanja i skupljanja betona
20. Betonski mostovi po veličini raspona, poredani od najmanjeg prema najvećem, su:
a) pločasti, gredni, lučni, ovješeni
b) pločasti, lučni, gredni, ovješeni
c) pločasti, gredni, ovješeni, lučni
21. Jedan od najvećih nedostataka mostova sa zglobovima je:
a) nepouzdanost zglobova
b) umanjena prometna vrijednost mosta
c) osjetljivost zglobova na dinamička opterećenja
d) pojava parazitnih momenata savijanja u zglobovima
22. Jedna od niže navedenih tvrdnji nije istinita:
a) ekstrados luka je njegova gornja strana
b) intrados luka je njegova unutrašnjost
c) bokovi luka su njegov dio između tjemena i peta
d) tjema luka je srednji najviši dio luka
23. Minimalna širina za jednog prolaznika na mostu iznosi:
a) 75 cm
b) 100 cm
c) 120 cm
24. Strelica luka je razmak između:
a) vrha luka u tjemenu i dna luka
b) osi luka u tjemenu i vrha luka u peti
c) dna luka u tjemenu i vrha luka u peti
d) najviše i najniže točke luka
25. Veliki otvor Krčkog mosta dug je oko:
a) 360 m
b) 390 m
c) 400 m
d) 410 m
26. Mostovi s kontinuitetnim pločama, u odnosu na mostove sustava slobodnog položenog nosača imaju:
a) značajno veće dilatacije rasponskog sklopa
b) manje dilatacije rasponskog sklopa
c) značajno manje momente savijanja u polju
d) značajno manje vibracije
27. Kontinuitetni gredni mostovi s udvojenim stupovima, u odnosu na mostove s pojedinačnim stupovima, imaju:
a) značajno veću poprečnu krutost
b) značajno manje vibracije
c) jednostavniju gradnju stupova
d) jednostavniju gradnju rasponske grede konzolnim potupkom
28. Elastično upeti okviri (lukovi) se rade:
a) da se izbjegnu nepoželjni zglobovi
b) da se postigne veća nosivost u odnosu na okvire (lukove) sa zglobovima
c) da se smanje maksimalni momenti savijanja nosača
d) da se smanje momenti savijanja i poprečne sile u nosaču
29. Kod konzolnih greda, krajnji rasponi su:
a) približno jednaki srednjim rasponima
b) približno 0,5 od srednjih
c) približno 0,8 od srednjih
d) približno 0,75 od srednjih
30. S oblikovnog stajališta, najpovoljnija je:
a) ravna ili nagnuta niveleta
b) udubljena niveleta
c) ispupčena niveleta
31. Kontinuirane grede, u odnosu na grede sa zglobovima imaju:
a) značajno manje momente savijanja
b) značajno veću nosivost za opterećenje vjetra i potresa poprečno na most
c) značajno manje poprečne sile
d) značajno bolju preraspodijelu sila na stupove u uzdužnom smjeru
32. Minimalna visina slobodnog profila za prolaz pješaka iznosi:
a) 200 cm
b) 220 cm
c) 250 cm
d) 300 cm
33. Dva osnovna crteža mosta su:
a) nacrt i tlocrt
b) uzdužna i poprečna dispozicija
c) uzdužni presjek i tlocrt
d) uzdužna dispozicija i horizontalna dispozicija
34. Klasično armirani gredni nosači rade se do raspona od oko.
a) 15 m
b) 20 m
c) 30 m
d) 35 m
35. Na mostovima bez odbojne ograde minimalno izdignuće pješačkog kolnika u odnosu na kolnik:
a) 8 cm
b) 15 cm
c) 20 cm
d) 25 cm
36. Piloni visećih mostova su najčešće oblika:
a) H
b) I
c) A
d) Y
37. Vezano za niveletu mosta, jedna od navedenih konstatacija nije istinita:
a) kratka zaobljena niveleta djeluje kao prijelom
b) rješenje odvodnje mosta je povezano s oblikom njegove nivelete
c) preglednost na mostu ovisi o obliku njegove nivelete
d) vodoravna niveleta je jedna od najpovoljnijih
38. Montažna gradnja betonskih mostova, u odnosu na monolitnu, u pravilu zahtjeva:
a) manji utrošak armature
b) veći utrošak armature
c) podjednak utrošak armature
39. Uzdužni nagib prijelaznih ploča u pravilu iznosi.
a) 0%
b) 5%
c) 10%
d) 15%
40. Najveći postignuti raspon betonskog luka je oko:
a) 420 m
b) 450 m
c) 470 m
d) 490 m
41. Najmanji poprečni nagib kolnika na mostu u pravilu iznosi:
a) 2,0%
b) 2,5%
c) 3,0%
42. U odnosu na stalne mostove, privremeni mostovi imaju:
a) veću proračunsku sigurnost
b) manju proračunsku sigurnost
c) jednaku proračunsku sigurnost
43. Pješačke staze na krajevima mosta imaju poprečni nagib:
a) prema mostu
b) prema vani
c) ovisno o horizontalnoj zakrivljenosti mosta
d) kao poprečni nagib kolnika
44. Ovjes rasponske grede u dvije ravnine (lateralno), u odnosu na ovjes u jednoj ravnini, jedna od niže navedenih konstatacija nije istinita:
a) manju visinu grede
b) racionalniju gredu
c) estetski prihvatljivije rješenje
d) manje torzijske momente u gredi
45. Jedan od niže navedenih tipova nosača daje potisak (horizontalne sile) na tlo:
a) okvirni nosači bez zatega
b) lukovi sa zategama
c) klasični koso ovješeni nosači
46. Lukovi sa zategom su prikladni kod:
a) mostova u ravničarkom terenu
b) mostova s viskom neveletom
c) kad je tlo stjenovito
47. Samo jedna od niže navedenih tvrdnji je istinita:
a) krila upornjaka su samo uvijek paralelna ili okomita
b) krila upornjaka su uvijek samo okomita
c) krila upornjaka mogu biti paralelna, okomita i kosa
d) krila upornjaka su uvijek samo paralelna
48. Najveći rasponi lučnih mostova postižu se:
a) trozglobnim lukom
b) elastično upetim lukom
c) jednozglobnim lukom
d) upetim lukom
49. Nepomični ležajevi se u principu postavljaju na upornjaku na:
a) nižoj strani mosta
b) višoj strani mosta
c) višoj ili nižoj strani mosta
d) višoj i nižoj strani mosta
50. Za prijevoz montažnih elemenata konstrukcije mosta na dužim relacijama najracionalnije je koristiti:
a) cestovno teretno vozilo
b) cestovno specijalno vozili
c) željeznicu
d) zračni ili brodski prijevoz
51. Krajnji rasponi kontinuiranih greda mostova obično su kraći za:
a) 20-25%
b) 15-20%
c) 25-30%
d) 10-15%
52. Tipovi drvenih i čeličnih skela za izvedbu lukova su slijedeći (jedna tvrdnja nije istinita):
a) polulepezaste skele
b) lučne skele i rešetkaste skele
c) skele sa stupovima i slobodne skele
d) radijalne skele
53. Elastomerni ležajevi se ugrađuju na jedan od slijedećih načina:
a) direktno na naglavnu gredu stupa ili upornjaka
b) na sloj cementnog morta debljine 2-5 cm koji se nalazi na naglavnoj gredi stupa ili upornjaka
c) na ležajne kvadere na naglavnoj gredi stupa ili upornjaka na kojima je sloj cementnog morta
54. Najpovoljniji mostovi glede troškova održavanja mosta u uporabi su:
a) klasični betonski gredni mostovi
b) betonski lučni mostovi malih raspona
c) integralni mostovi
d) troškovi održavanja ne ovise o tipu mosta
55. Debljina armiranobetonske kolničke ploče spregnute s čeličnim glavnim nosačima u pravilu izonsi:
a) 25-45 cm
b) 25-30 cm
c) 20-40 cm
56. Betonski lukovi su najracionalniji do raspona oko:
a) 100 m
b) 200 m
c) 300 m
d) 400 m
57. Debljina kolničkog zastora cestovnog betonskog mosta najčešće iznosi:
a) 5-7 cm
b) 7-8 cm
c) 10 cm
d) 12 cm
58. Raspon luka (svoda) mosta je:
a) dužina koja spaja tjeme s petama svoda (luka)
b) duljina po osi svoda (luka) između peta
c) horizontalni razmak sjecišta linija donjeg unutrašnjeg ruba svoda (luka) u petama
d) horizontalni razmak sjecišta osi svoda (luka) u petama
59. Jedan od niže navedenih tipova nosača ne daje potisak (horizontalne sile) na tlo:
a) lučni nosači bez zatega
b) okvirni nosači bez zatega
c) viseći nosači usidreni u sebe
d) klasični viseći nosači
60. Jedna od niže navedenih tvrdnji je istinita:
a) os stupa upornjaka u pravilu je u osi ležaja
b) os stupa upornjaka u pravilu je nešto izmaknuta u odnosu na os ležaja
c) os upornjaka poklapa se sa rubom rasponskih nosača
61. Jedna od navedenih tvrdnji ne odnosi se na punostijene glavne nosače metalnih mostova:
a) mogu biti uskopojasni i širokopojasni
b) mogu biti zakovane, zavarene ili kombinirane izvedbe
c) oduvijek su cijenjeni zbog malog utroška materijala
d) odabir između valjanih i limenih nosača ovisi o rasponu
62. Broj sekundarnih uzdužnih kolničkih nosača metalnih mostova ovisi o:
a) razmaku sekundarnih uzdužnih nosača
b) razmaku glavnih nosača
63. U odnosu na odvodnju najpovoljnija je:
a) ravna niveleta
b) jednostrano nagnuta niveleta
c) konveksno zaobljena niveleta
d) konkavno zaobljena niveleta
64. Izvedba grednih mostova s pomoću pokretnih skela oslonjenih na stupove bez dodatnog podupiranja je pogodna ra raspone:
a) 20 – 80 m
b) 30 – 50 m
c) 40 – 80 m
d) ne vrši se dodatno podupiranje bez obzira na raspon
65. Koso ovješeni mostovi primjenjuju se kod mostova s:
a) jednim rasponm
b) jednim i dva raspona
c) jednim, dva i tri raspona
d) proizvoljnim brojem raspona
66. Jedna od niže navedenih konstatacija za spregnute nosače sustava čelik-beton nije točna:
a) čelik se koristi za preuzimanje vlaka, a beton za preuzimanje posmika i tlaka
b) čelik se koristi za preuzimanje vlaka i posmika, a beton za preuzimanje tlaka
c) čelik se koristi za preuzimanje tlaka, vlaka i posmika, a beton za preuzimanje tlaka
d) čelik se koristi za preuzimanje vlaka i tlaka, a beton za preuzimanje tlaka i posmika
67. U odnosu na koso ovješene mostove, viseći mostovi su:
a) deformabilniji
b) krući
c) podjednako deformabilni (kruti)
68. Most je građevina koja premošćuje:
a) prometnicu
b) vodotok
c) prometnicu ili vodotok
d) zapreku
69. Nielsen-ovi lukovi su lukovi:
a) s elastičnim uklještenjem
b) s kosim vješaljkama
c) s tankim lukom i krutom gredom
d) s poligonalnim lukom
70. Konzolna (viseća) krila mostova malih i srednjih raspona su u odnosu na zid upornjaka:
a) dilatirana od zida upornjaka
b) nedilatirana od zida upornjaka
c) dilatirana ili nedilatirana od zida upornjaka
d) obično se ne koriste za mostove malih i srednjih raspona
71. Lukovi betonskih lučnih mostova najčešće se izvode:
a) konzolnim postupkom
b) na skeli
c) slobodnom montažom
d) naguravanjem
72. Najveća visina rasponske konstrukcije mosta je kod:
a) okomitog prijelaza s okomitim mostom
b) kosog prijelaza s kosim mostom
c) kosog prijelaza s okomitim mostom
73. Prijelazna naprava odabire se prema:
a) jednostavnosti ugradbe
b) veličini proračunatog vertikalnog pomaka rasponske konstrukcije
c) veličini proračunatog horizontalnog pomaka rasponske konstrukcije
d) veličini proračunatog zaokreta rasponske konstrukcije
74. Visina pilona iznad kolnika (h) koso ovješenih mostova s tri otvora u odnosu na glavni raspon (L) obično se kreće:
a) h= (0,3-0,5)/L
b) h= (0,16-0,25)/L
c) h= (0,5-0,7)/L
75. Najveći viseći most s glavnim rasponom 1991 m, bez vješaljki u bočnim otvorima nalazi se u:
a) Japanu
b) Kini
c) SAD-u
d) Koreji
76. Što se od navedenog ne odnosi na sandučaste nosače:
a) dobra trajnost svojstva
b) prikladni za promjenjive širine mostova i mostove u horizontalnoj krivini
c) mala torzijska krutost
d) velika vitkost
77. Horizontalni potisak luka na tlo približno je proporcionalan odnosu (l=raspon; f=strelica):
a) f/l (spljoštenost)
b) f/l2
c) f2/l
d) l2/f (smjelost)
78. Zaštitna mreža se obavezno postavlja na slijedećim objektima:
a) vijaduktima s visoko položenom niveletom
b) željezničkih mostova s otvorenim kolnikom
c) nadvožnjacima
d) podvožnjacima
79. Kontinuitet predgotovljenih grednih nosača iznad stupova se ostvaruje:
a) klasičnom armaturom
b) zprednapetom armaturom (kabelima)
c) klasičnom i prednapetom armaturom
d) „petljom“
80. Izvedba stupova mosta u potpunoj oplati, montažno ili polumontažno se koristi se za stupove visine:
a) do 5 m
b) do 8 m
c) do 12 m
d) do 25 m
81. Debljina prijelazne ploče iza upornjaka kod mostova na autocestama u pravilu iznosi:
a) 10-20 cm
b) 20-30 cm
c) 30-40 cm
d) 40 cm
82. Jedna od navedenih tvrdnji ne odnosi se na zatvoreni kolnik željezničkih mostova:
a) odvodnja se obavlja s posebnim slivnicima
b) približno tri puta teži od otvorenih kolnika
c) održavanje kolnika na mostu s pomoću suvremenih strojeva kao na ostalom dijelu pruge
d) velika buka pri prijelazu vlaka
83. Dužina prijelaznih ploča, ovisno o potrebi, u pravilu iznosi:
a) 0 do 5 m
b) 4 do 12 m
c) 8 do 15 m
d) >12 m
84. Zadaća horizontalnih i vertiklanih vezova na mostu je slijedeća (jedna od navedenih tvrdnji nije točna):
a) preuzimaju sva horizontalna djelovanja uzduž i poprečno na most te ih prenose dalje
b) preuzimaju sva vertikalna djelovanja na most te ih prenose dalje
c) osiguravaju elastičnu stabilnost konstrukcije
d) omogućavaju povezivanje niza ravninskih osnovnih elemenata u stabilan prostorni sustav
85. Najnepovoljniji poprečni presjek stupa za izvedbu u kliznoj oplati je:
a) puni presjek
b) promjenjivi presjek po visini stupa
c) šuplji presjek
d) presjek većih dimenzija
86. Oblik i dimenzije upornjaka mosta ovise o (jedna tvrdnja je netočna):
a) tipu nosive konstrukcije
b) dimenzijama i tipu rasponske konstrukcije
c) visini nivelete iznad tla
d) oblikovno estetskim zahtjevima
87. Intregalni mostovi su:
a) bez dilatacija i ležajeva na stupovima
b) bez dilatacija i ležajeva na upornjacima
c) bez dilatacija i ležajeva na stupovima i upornjacima
d) s ležajevima samo na stupovima i bez dilatacija
88. Za rasponsku konstrukciju ovješenih mostova većih raspona najčešće se odabire:
a) čelična konstrukcija zbog povoljnijeg odnosa čvrstoće materijala prema vlastitoj težini
b) prednapeta konstrukcija zbog manjih progiba
c) spregnuta konstrukcija zbog veće nosivosti
d) armiranobetonska konstrukcija zbog veće krutosti i manjeg utjecaja prometnog opterećenja
89. Najveći postignuti raspon ovješenog mosta iznosi oko:
a) 1008 m
b) 1088 m
c) 1080 m
d) 1108 m
90. Montažna gradnja betonskih mostova, u odnosu na monolitnu, u pravilu zahtjeva:
a) manji utrošak armature
b) veći utrošak armature
b) veći utrošak armature
91. Klasični betonski gredni mostovi s predgotovljenim uzdužnim nosačima i visokim stupovima najčešće se izvode:
a) potiskivanjem i lansiranom (navlačnom) skelom
b) potiskivanjem i konzolnim postupkom
c) slobodnom montažom (autodizalicom) i konzolnim postupkom
92. Gredni mostovi s pločom za kontinuitet, u odnosu na mostove sustava slobodnog položenog nosača, imaju:
a) značajno veću prometnu vrjednost
b) značajno manje momente savijanja
c) značajno manju visinu
d) značajno manje vibracije
93. S oblikovnog stajališta, najpovoljniji tlocrtni oblik mosta je:
a) zakrivljen
b) u pravcu
c) nema utjecaja
94. Donji ustoj dispozicije mosta čine dijelovi mosta:
a) ispod vrha ležajeva rasponske konstrukcije
b) ispod dna ležajeva rasponske konstrukcije
c) ispod donje razine rasponskog sklopa
d) u dodiru s tlom
95. Elastomerni ležajevi:
a) praktično ne utječu na krutost mosta
b) smanjuju krutost mosta
c) povećavaju krutost mosta
96. Optimalna gradnja mosta je:
a) monolitna
b) montažna
c) kombinirana
d) ovisno o uvjetima i mogućnostima izvođača
97. Širina (debljina) zidića upornjaka:
a) ovisi o veličini dilatiranja rasponske konstrukcije
b) ne ovisi o veličini dilatiranja rasponske konstrucije
c) trebna biti što tanja, ali ne manja od 40 cm
98. Jedan od najvećih nedostataka mostova s kontinuitetnim pločama:
a) moguće raspucavanje betona iznad oslonca
b) složena izvedba kontinuitetnih ploča
c) mala nosivost kontinuitetnih ploča na posmik
d) mala potresna nosivost
99. Koso ovješeni mostovi najčešće se grade:
a) na skeli
b) konzolnim postupkom
c) potiskivanjem
d) navlačenjem
100. Kontinuirani gredni mostovi s odvojenim stupovima u odnosu na mostove s pojedinačnim stupovima imaju:
a) značajno veću poprečnu krutost
b) značajno manje vibracije
c) jednostavniju gradnju stupova
d) jednostavniju gradnju rasponske grede konzolnim postupkom
101. Ukupna duljina mosta je razmak između:
a) osi ležajeva na upornjacima
b) vanjskih rubova krila na upornjacima
c) vanjskih rubova ograde na upornjacima
102. Izvedba betonskih grednih mostova potiskivanjem ima određene zahtjeve, od kojih jedan nije istinit:
a) sandučasti poprečni presjek grede
b) konstantnu visinu grede
103. U odnosu na klasične mostove kod kojih se rasponski sklop oslanja na tlo preko oslonaca, a plutajući (pontonski) mostovi:
a) imaju manju poprečnu nosivost i sigurnost
b) imaju podjednaku proračunsku nosivost i sigurnost
c) kod nas nisu dopušteni
104. Uzdužni nagib prijelazne ploče u pravilu je:
a) prema mostu
b) od mosta
c) vodoravan
d) analogan uzdužnom nagibu nivelete na tom mjestu
105. Koso ovješeni mostovi s betonskom gredom:
a) povoljniji su za manje i srednje velike raspone
b) nisu povoljni zbog velike težine grede
c) povoljniji su za srednje velike i velike raspone
106. Temeljni nedostatak mostovnog sustava slobodno položenog nosača je:
a) velika visina nosača
b) veliki moment savijanja u polju
c) prekidi u kolniku
d) veliki progibi nosača
107. Elastomerni ležajevi su:
a) nepomični
b) pomični u uzdužnom i poprečnom smjeru
c) ograničeno pomični u svim smjerovima
108. Dužina kontinuitetnih ploča treba biti:
a) što manja, da imaju što manji raspon
b) što duža, da budu manje krutosti
c) takva da naprezanja u njoj od globalnih i lokalnih savijanja budu u prihvatljivim okvirima
109. Niveleta mosta je linija koja prolazi:
a) vrhom ogradu u pogledu sa strane
b) vrhom vijenca u pogledu sa strane
c) sredinom kolnika (mosta) u pogledu sa strane
d) vrhom pješačke staze u pogledu sa strane
110. Viseći mostovi kod kojih je uže usidreno u kolničku gredu:
a) omogućuje velike raspone mostova
b) racionalan je
c) daje veliku uzdužnu silu u gredi
d) često se koristi
111. Kod okvirnih mostova kod kojih je rasponski sklop povezan s upornjakom:
a) treba izvesti dilataciju između rasponskog sklopa i upornjaka
b) treba izvesti dilataciju krila upornjaka i stupa upornjaka ako su krila paralelna ili kosa
c) treba izvesti dilataciju po sredini stupa upornjaka
d) treba izvesti dilataciju između krila upornjaka i stupa upornjaka ako su krila okomita
112. Nagib pokosa nasipa uz upornjak, kad nije obložen, iznosi:
a) 1,5:1
b) 1:1
c) 1:1,5
d) 1:2
0
{"name":"Mostovi", "url":"https://www.quiz-maker.com/QJGTWR5LU","txt":"1. Temelj upornjaka u pravilu je:, 2. Elastomerni ležajevi u čeličnom loncu (tzv. lonćasti ležajevi), u odnosu na klasične elastomerne ležajeve., 3. Širina mosta je razmak između:","img":"https://www.quiz-maker.com/3012/images/ogquiz.png"}
Powered by: Quiz Maker