FR 2. parcijala

A visually engaging illustration depicting various forms of business entities such as joint stock companies and limited liability companies, with elements representing capital contributions, finance, and legal aspects, in a professional and academic style.

Understanding Capital Contributions Quiz

Test your knowledge about capital contributions in various legal forms of business organization. This quiz consists of 100 carefully crafted questions that challenge your understanding of essential concepts and legal requirements regarding capital investments.

  • Multiple-choice format with checkboxes
  • Covers different types of business entities
  • Evaluate your knowledge and learn more
100 Questions25 MinutesCreated by InvestingEagle42
1.Šta je taĝno u vezi sa naĝelom unosa kapitala :
A) Kod D.D. Osnovni kapital (bez obzira na iznos utvrđen ugovorom o osnivanju) mora u cijelosti biti upladen prije upisa u registar emitenata kod Komisije
B). Ako se kod D.D. Osnovni kapital prilikom osnivanja obezbjeđuje u novcu, stvarima I pravima, ulozi u novcu ne mogu biti manji od 50.000 KM
C) Kod D.O.O. Do dana podnošenja prijave za upis osnivanja D.O.O. U sudski registar mora biti upladena najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od 1000 KM s više osnivaĝa ne manje od 100 od jednom osnivaĝa
D) Ulozi u stvarima I pravima moraju biti u cijelosti uneseni u društvo do dana podnošenje prijave za upis osnivanja društva u sudski registar tako da društvo može njima trajno I slobodno raspolagati
E) Član društva je obavezan namiriti u novcu vrijednost uloga u stvarima I pravima ukoliko je u vrijeme podnošenja prijave za upis osnivanja društva u sudski registar vrijednost uloga u stvarima I pravima manja od procjenjene vrijednosti u osnivaĝkom aktu ili društvo nije steklo vlasništvo na stvarima I pravima koje je ĝlan bio obavezen unijeti kao ulog
F) Usluge ili rad ne mogu se vrednovati I iskazati kao ulog u duštvo kapitala , te izvršenje neke dodatne radnje koja može biti ugovorena aktom o osnivan ju D.O.O. Ne ulazi u ulog I nije osnov za prava ĝlana društva
G). Cijena dionica prilikom emisije ne može biti ispod njihove nominalne vrijednosti
H). Osnivaĝi dioniĝkog društva ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica
I) Troškovi osnivanja ne mogu se ispladivati na teret osnovnog kapitala
2.Kako se osigurava minimalni zakonski nivo osnovnog kapitala ?
A) zabranom smanjivanja osnovnog kapitala ispod minimalnog iznosa utrvđenog Zakonom
B)zabranom društva da upisuje vlastite dionice
C)ograniĝenjem sticanja vlastitih dionica
D)zabranom povedanja osnovnog kapitala za iznos vlastitih dionica
E)ograniĝenjem primanja vlastitih dionica u zalog
F)ograniĝenjem sticanja I uzimanja u zalog vlastitih udjela
3..Šta je taĝno ?
A) knjigovodstvena vrijednost kapitala se uvijek poklapa sa tržišnom vrijednošdu dionica
B)knjigovodstvena vrijednost kapitala samo se sluĝajno poklapa sa tržišnom vrijednošdu dionica ili sumom koja bi se mogla dobiti prodajom
C)knjigovodstvena vrijednost kapitala se uslovno poklapa sa tržišnom vrijednošdu dionica samo u momentu osnivanja ,mada su odstupanja moguda ved u onom sluĝaju kada se u osnivanju ulažu stvari I prava pošto su odstupanja od tržišne vrijednosti moguda ved kod vrednovanja tih stvari I prava
D) ništa od navedenog
4..Dionice ili udio u društvu daju ĝlanovima određena prava kao što su pravo na uĝešde u :
A)raspodjeli dobiti
B)upravljanju društvom direktno ili indirektno
C)dijelu imovine preostale nakon steĝaja ili likvidacije
5 Da li su isti pojmovi osnovni I osnivaĝki kapital ?
A)osnovni I osnivaĝki kapital su iste vrijednosti I znaĝenja
B)osnovni I osnivaĝki kapital su iste vrijednosti I znaĝenja samo u momentu osnivanja društva
C) osnovni I osnivaĝki kapital nisu nikad iste vrijednosti I znaĝenja
D) ništa od navedenog
6.Vlasniĝki kapital u osnivaĝkom bilansu je
A)Jednak aktivi bilansa stanja umanjen za obaveze
b)Najmanje 25% od vrijednosti active
C)Jednak aktivi bilansa
D)Jednak obavezama u odnosu na aktivu
E)Kupovina poslovnog građavinskog objekta
7. U osnivaĝkom poĝetnom bilansu stanja pravnog lica nalaze se:
A) u aktivi sredstava a u pasivi kapital I obaveze
B) u aktivi sredstva a u pasivi kapital
C) ništa od navedenog nije taĝno
D) u aktivi sredstva a u pasivi kapital, reserve, obaveze
8..Šta je taĝno ?
A)postoji ulaganje kapitala
B)postoji samo ulaganje sredstava
C)kapital se može staviti kao zalog,jer banke uzimaju dionice kao zalog za kredit
D)ne može se uložiti kapital
E)Kapital je pravo na aktivu vlasnika definisan kroz dionice ili udjele
9..Šta je taĝno ?
A)Mogu se ulagati sredstva I prihodi od sredstava se oporezuju
B)ne postoji mogudnost oporezivanja kapitala
C)može se ulagati kapital I oporezuje se
D)dobit je rezultat od kapitala
E)dobit je rezultat od obrtanja aktive (sredstava)
10.Šta je taĝno ?
A)dionice kod D.D ne može biti manja od 1 KM
B)dionice kod DD mogu biti manje od 1 KM
C) dionice kod DD ne može biti manja od vrijednosti koja je bila ranije
D)dionice kod DD mogu biti manje od vrijednosti koja je bila ranije
11.Forme organizacije pravnih lica su ?
A)komanditno društvo (ograniĝen broj vlasnika)
B)društvo ograniĝene odgovornosti DOO
C)društvo neograniĝene odgovornosti DNO
D)dioniĝko društvo DD
12.Šta je taĝno ?:
A) Kod d.o.o. Su udjeli
B)Kod d.d. dionice
C) Kod d.n.o I k.d su ulozi
13.Udjeli su kod :
A) kod DOO
B) kod DD
D) ništa od navedenog
14.Koliko iznosi mainimalni iznos kapitala ?
A)kod DD 50.000 KM
B)kod DOO 1000 KM I ne može manje od 100 KM za jednog uĝesnika
15.Koja forma organizacije pravnog lica je povezana sa registrom vrjednosnih papira tj sa komisijom za vrjednosne papire
A) DD
B) DOO
C)DNO
16.Koji uslovi moraju biti zadovoljeni da bi dioniĝari tužili firmu jer nisu ispladene dividende prema privatnom pravu u skladu sa pravilnikom o zaštiti malih dioniĝara ?
A)nema uslova
B)moraju imati dokaz da su bili na skupštini kada se glasalo
C)ako su dioniĝari glasali na skupštinu suprotno od vedine
17.Koje su razlike između zatvorene I otvorene emisije dionica ?
A)kod zatvorene emisije u emisiji imaju pravo uĝestvovati samo postojedi dioniĝari
B)kod otvorene emisije mogu uĝestvovati svi zainteresovani
C)i kod zatvorene I otvorene emisije mogu svi zainteresovani uĝestvovati
D)i kod zatvorene I otvorene emisije mogu uĝestvovati samo postojedi dioniĝari
18.Šta je taĝno u sluĝaju da dioniĝar želi napustiti društvo ?
A)Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva (zatvorenom prodajom)tada ih društvo ispladuje iz vlastitih sredstava što dovodi I do smanjenja novĝanih sredstava ali I do povedanja kapitala
B)Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva (zatvorenom prodajom)tada ih društvo ispladuje iz vlastitih sredstava što dovodi I do smanjenja novĝanih sredstava ali I do smanjenja kapitala na klasi kapitala
C)Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju ostalim ĝlanovima društva I ako bi takve dionice kupio neko od postojedih dioniĝara uplatom liĝnih sredstava tada ne bi došlo ni do smanjenja ali ni do povedanja kapitala ved samo do promjene vlasnika nad dionicama
19.Razlika Poreskog bilansa I Bilansa uspjeha je ?
A)Poreski bilans se sastvalja prema Zakonu o porezu na dobit ,a Bilans uspjeha prema MSFI I Zakonu o raĝunovodstvu I revijziji I Zakonu o PDV-u
B) Poreski bilans se sastvalja prema MSFI , Zakonu o raĝunovodstvu I revijziji I Zakonu o PDV-u ,a Bilans uspjeha prema Zakonu o porezu na dobit
C)Poreski bilans može da koriguje osnovicu za porez a Bilans uspjeha ne može
D)Ništa od navedenog
20.Razlika između poreskog bilansa I bilansa uspjeha je ?
A)Poreski bilans je zasnovan na Zakonu o porezu na dobit, a bilans uspjeha je zasnovan samo na osnovu MRS-ova
B) Poreski bilans je zasnovan na Zakonu o porezu na dobit, a bilans uspjeha je zasnovan na Zakonu o raĝunovodstvu I reviziji , MRS-ovim , MSFI I Zakonu o PDV-u.
C)Poreski bilans koriguje osnovicu za porez na dobit dok se bilans uspjeha ne može korigovati
21.Razlika poreskog I bilansa I bilansa uspjeha
A)Bilans uspjeha se izrađuje u skladu sa MRS I MSFI
B)Porezna bilanca se izrađuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit FBiH
C) ništa od navedenog
22.U poĝetnom bilansu stanja pravnog lica nalaze se: (ovdje se misli na bilans pri osnivanju preduzeda)
A) u aktivi sredstva a u pasivi kapital I obaveze
B) u aktivi sredstva a u pasivi kapital,rezerve,obaveze
C)u aktivi sredstva a u pasivi kapital
D)ništa od navedenog
23. Prema konceptu oĝuvanja fiziĝkog kapitala taĝno je :
A)dobit je ostvarena ako je fiziĝka sposobnost proizvodnje subjekta na kraju perioda veda nego na poĝetku perioda bez uzimanja u obzir vlasniĝkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
B)dobit je ostvarena ako je finansijski iznos neto sredstava na kraju perioda vedi od neto sredstava na poĝetku perioda bez uzimanja u obzir vlasniĝkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
C) ništa od navedenog
24. Prema konceptu oĝuvanja finansijskog kapitala taĝno je :
A)dobit je ostvarena ako je fiziĝka sposobnost proizvodnje subjekta na kraju perioda veda nego na poĝetku perioda bez uzimanja u obzir vlasniĝkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
B) dobit je ostvarena ako je finansijski iznos neto sredstava na kraju perioda vedi od neto sredstava na poĝetku perioda bez uzimanja u obzir vlasniĝkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
C) ništa od navedenog
25.Na tržištu smo prodali 100 dionica po 10 % vedoj vrijednosti od nominalne.Koliko se povedava dobit firme ĝije smo dionice prodali?
A) Ovo je privatno vlasništvo
B)Mi smo zaradili 10 %
C)Firma ne ostvaruje dobit kada mi prodamo njene dionice
D)Firma je zaradila 10 % tj njena se dobit povedala za 10 %
26.Koje karakteristike vrijede za upisani neupladeni kapital kod osnivanja dioniĝkog društva:
A)realizacija upisanog neupladenog kapitala može biti samo u novcu
B)samo ako je to predviđeno osnivaĝkim aktom(ugovorom o osnivanju)
C)samo ako je upisani neupladeni kapital vedi od propisanog minimuma
D)samo do roka koji je utvrđen osnivaĝkim aktom
27.Kakav može biti upisani neupladeni kapital
A)samo u novcu
B)samo u devizama
C)izvršenje u uslugama
D)izvršenje samo u stranim sredstvima pladanja
28.Šta nije taĝno kod upisanog neupladenog kapitala
A)izvršenje u uslugama
B)samo u stranim sredstvima plaćanja
C)ako je uplaćeni manji od propisanog
D)ništa od navedenog
29.Koje karakteristike vrijede za upisani neupladeni kapital kod osnivanja društva sa ograniĝenom odgovornošdu:
A)realizacija upisanog neupladenog kapitala može biti samo u stvarima
B)samo ako je to predviđeno osnivaĝkim aktom(ugovorom o osnivanju)
C)samo ako je upisani neupladeni kapital vedi od propisanog minimuma
D)upisani neupladeni kapital može postojati u raĝunovodstvenoj evidenciji samo u roku iznad 12 mjeseci
30.Po isteku roka upisani neupladeni kapital demo knjižiti :
A) nedemo ništa knjižiti
B) storno upisanog neupladenog kapitala
C) ništa od navedenog
31.Upisani neupladeni kapital ima pravo na:
A) dionice
B) kapital
C) upravljanje
D) ništa od navedenog
32.Šta je taĝno kod pojave pozitivne I negativne kursne razlike kod uplate kapitala od stranog osnivaĝa:
A)negativne kursne razlike kod uplate stranog kapitala se knjiže na rashode
B)negativne kursne razlike kod uplate stranog kapitala su I dalje obaveza koja se treba nadokanditi do ugovorenog roka
C) pozitivne kursne razlike koje se pojave kod uplate stranog kapitala knjiže se na prihode ili se pripisuju osnovnom kapitalu uz saglasnost ostalih osnivaĝa
C)ništa od navedenog
33.Pozitivna kursna razlika kod upisanog neupladenog kapitala se knjiži ?
A) odloženi prihod
B) prihodi od pozitivnih kursnih razlika
C)povedanje kapitala
D)povedanje dioniĝke premije
Nakon osnivanja društva u skladu sa važedim propisima društvo može povedati osnovni kapital na razliĝite naĝine:
A) Emisijom dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji
B) Uslovno povedanje
C) Povedanje iz vlastitih sredstava
D) Integrisano povedavanje osnovnog kapitala
34.Povedanje osnovnog kapitala može biti:
A) otkupom vlastitih dionica
B)emisijom I prodajom novih dionica u javnoj ili zatvorenoj ponudi
B)uslovno povedanje
C)povedanje iz vlastitih sredstava (iz dobiti I iz sredstava rezervi)
D)integrisano povedanje
E)efektivno (emisijom I prodajom novih dionica)
F) nominalno (iz vlastitih sredstava tj iz dobiti I iz sredstava rezervi)
D) ništa od navedenog
35. Šta je taĝno za uslovno povedavanje osnovnog kapitala ?
A) nastaje spajanjem I pripajanjem dioniĝkih društava
B) može iznositi više od 50 % iznosa osnovnog kapitala
C) može iznositi više od 50 % iznosa osnovnog kapitala samo ako je ta odluka donesena 2/3 vedinom ukupnog broja zastupljenih dionica sa pravom glasa
D)nastaje emisijom zamjenjljivih obveznica I obveznica sa pravom preĝe kupnje
E)upisom novih dionica od strane zaposlenih u skladu sa planom raspodjele dobiti d.d
36.Ko donosi odluku o povedanju osnovnog kapitala ?
A)skupština dioniĝara
B)odluku o povedanju kapitala donosi skupština dioniĝara ( na prijedlog nadzornog odbora) 2/3 vedinom ukupnog broja zastupljenih dionica sa pravom glasa
C) nadzorni odbor
D)nadzorni odbor d.d može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za donošenje odluke o povedanju kapitala I to emisijom dionica,iz fonda rezervi iznad iznosa obavezne visine fonda I emisijom dionica za zaposlene iz dobiti
37.Povedanje osnovnog kapitala kod D.O.O
A)povedanjem uloga postojedih ĝlanova
B)uplatom ili unošenjem novih uloga(udjela)
C)emisijom I prodajom novih dionica u javnoj ili zatvorenoj ponudi
D) iz vlastitih sredstava tj rasporedom dobiti
38.Povedanje kapitala je mogude provesti :
A)emisijom dionica
B) smanjenjem nominalne vrijednosti dionica
C)odustajanjem od emisije dionica
D)ništa od navedenog
39.Šta je taĝno ?
A) odluku o povedanju kapitala (dokapitalizaciji ) donosi skupština 2/3 vedinom zastupljenih dionica
B) 1/3 glasova je potrebna za dokapitalizaciju
C)kada dokapitalizacija prelazi 1/3 kapitala potrebna je 100 % glasova
D)povedanje osnovnog kapitala emisijom dionica I iz fonda rezervi iznad iznosa obavezne visine fonda se može vršiti najviše do 1/3 iznosa osnovnog kapitala
E)) ništa od navedenog
40.Kod povedanja osnovnog kapitala bez dodatnih sredstava iz fonda rezervi iz iznosa iznad obaveznog nivao fonda se dešava sljedede
A) ne povedava se broj dionica ved nominalna vrijednost dionica
B)dioniĝari ne snose administrativne troškove povedanja vrijednosti dionica
C)dioniĝari snose administrativne troškove povedanja vrijednosti dionica
D)ništa od navedenog
41..Šta je taĝno u sluĝaju povedanja osnovnog kapitala iz ostvarene dioniĝke premije ili zadržane (neraspoređene )dobit ?
A)povedava se nominalna vrijednost kapitala bez povedanja broja dionica
B)emituju se besplatne dionice u vrijednosti dioniĝke premije ili neraspoređene dobiti, a ne povedava se nominalna vrijednost kapitala
C)ništa od navedenog
42..Kako se može ostvariti dokapitalizacija ?
A)u novcu
B)u materijalnim I nematerijlanim sredstvima
C)konverzijom duga (obveze) u kapital na naĝin da priznamo prihode
D)ništa od navedenog
43.Šta je taĝno u vezi sa dokapitalizacijom ?
A)unose se određene vrijednosti u aktivu bez obaveze vradanja tj to je trajni unos vrijednosti
B)može se dokapitalizirati sve što dozvoli skupština (novac, stvari , prava)
C)neko ko nije vlasnik može izvršiti dokapitalizaciju na osnovu 2/3 vedine, a ako je bio vlasnik može na osnovu 1/2 vedinom (vedinskom vedinom)
D)dokapitalizacija nije emisija dionica nego dobivanje novca za dionice
44.Koje radnje se moraju obaviti da bi se izvršila dokapitalizacija tj postupak dokapitalizacije ?
1)procjena fer vrijednosti sredstava koja se unose
2)određivanje broja dionica
3)donošenje revizorskog mišljenja
4)registrovanje
5)prijava komisiji za vrjednosne papire
6)iznošenje na skupštini
7)skupštinsko provjeravanje I ovjera zapisnika
8)upis u katastar I izrada izvještaja o izvršenju dokapitalizacije
9)stavljanje na ponudu ljudima koji žele da kupe naše dionice
45. Ako se obaveze pretvaraju u kapital ?
A)smanjuju se obaveze I smanjuje se kapital
B) smanjuju se sredstva I smanjuje se kapital
C)ništa od navedenog
46.Smanjenje osnovnog kapitala se može provesti:
A)povlaĝenjem vlastitih dionica
B)smanjenjem nominalne vrijednosti u cjelini pladenih dionica I djelimiĝno pladenih dionica za koje su izdate privremenice
C)otkupom I povlaĝenjem ostalih dionica
D) odstupanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini pladene I povlaĝenjem izdatih privremenica
47.Oblici smanjenja osnovnog kapitala su :
A)dobrovoljno smanjenje ekonomske vrijednosti društva ( prividno dobrovoljno)
B)smanjenje kapitala uslovljeno pokridem gubitka u poslovanju (što znaĝi da nema fonda rezervi)
C)smanjenje kapitala uslovljeno promjenom strukture sredstava
D) sticanje vlastitih dionica po sistemu otkupa ili isplate dioniĝara I njihov izlazak iz društva
48.Šta je taĝno u sluĝaju da dioniĝar želi napustiti društvo ?
A)ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva (zatvorenom prodajom) tada ih društvo ispladuje iz vlastitih sredstava što dovodi I do smanjenja novĝanih sredstava ali I do povedanja kapitala na klasi kapitala
B)ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva (zatvorenom prodajom) tada ih društvo ispladuje iz vlastitih sredstava što dovodi I do smanjenja novĝanih sredstava ali I do smanjenja kapitala na klasi kapitala
C)ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva I ako bi takve dionice kupio neko od postojedih dioniĝara ili neki novi dioniĝar uplatom liĝnih sredstava tada ne bi došlo do smanjenja ali ni do povedanja kapitala ved samo do promjene vlasnika nad dionicama
49. Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva I ako bi takve dionice kupio neko od postojedih dioniĝara ili neki novi dioniĝar uplatom liĝnih sredstava tada bi se desilo :
A)ne dolazi do povedanja kapitala
B)dolazi do povedanja kapitala
C) došlo bi samo do promjene vlasnika nad dionicama
D) dolazi do smanjenja kapitala
50. Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioniĝara žele napustiti društvo I svoje dionice prodaju preostalim ĝlanovima društva (zatvorenom prodajom) tada ih društvo ispladuje iz vlastitih sredstava što dovodi I do smanjenja novĝanih sredstava ali I do smanjenja kapitala na klasi kapitala
A) ne dolazi do smanjenja kapitala
B)dolazi do promjene vlasnika nad dionicama
B)dolazi do smanjenja kapitala I smanjenja novĝanih sredstava
B)ništa od navedenog
51.Šta ne spada u smanjenje kapitala ?
A)emisjija dionica
B)smanjenje nominalne vrijednosti dionica
C)otkup I povlaĝenje dionica
D)konverzija duga u kapital
E)konverzija kapitala u dug (obavezu)
52.Smanjenje kapitala se vrši ?
A)smanjenjem nominalne vrijednosti dionica
B)konverzijom kapitala u dugoroĝne obaveze
C)emisijom dionica
53.Šta spada u smanjenje vrijednosti kapitala je ?
A)smanjenje nominalne vrijednosti dionica bez smanjenja broja dionica
B) konverzija obaveza (duga) u kapital
C) emisija dionica
D) ništa od navedenog
54.Smanjenje osnovnog kapitala društva nije mogude provesti:
A)Konverzijom kapitala u dug
B)Smanjenjem nominalne vrijednosti dionica
C)Emisijom dionica
D)Ništa od navedenog
55.Smanjenje kapitala nije
A)emisija dionica
B)konverzijom kapitala u dug
C)smanjenje nominalne vrijednosti
D)ništa od navedenog
56.Raĝun dioniĝka premija može da :
A)potražuje veoma znaĝajne iznose bez ograniĝenja
B) duguje maksimalno onoliko koliko je I potraživao u ranijim poslovnim promjenama
C) gubitak po osnovu razlike nominalne vrijednosti I tržišne vrijednosti dionice može težiti maksimalno nuli
D)potražuje u visini emisionih dionica
E)ništa od navedenog
57.Dioniĝka premija je :
A)prihod
B)pozitivne ili negativne razlike ostvarene po osnovu prodaje vlastitih dionica na tržištu
C)pozitivna razlika nominalne I tržišne vrijednosti vlastitih dionica
D) pozitivna razlika nominalne I tržišne vrijednosti tuđih dionica
58.Kada se pojavljuje dioniĝka premija a kada prihodi
A)Dioniĝka premija se pojavljuje kada prodamo dionice drugog pravnog lica
B)Prihodi se pojavljuju kada prodamo dionice drugog pravniog lica
C)Dioniĝka premija se javlja kada mi prodamo svoje dionice iznad nominalne vrijednosti
D)Prihod se javlja kod nas kada su naše dionice kod drugog lica I on ih proda tredem licu
59.Kakav saldo može imati dioniĝka premija ?
A)može imati I dugovni I potražni saldo
B)može imati samo potražni saldo bez ograniĝenja
C) može imati samo dugovni saldo bez ograniĝenja
D)može dugovati samo do nule odnosno do nominalne vrijednosti
60.Gubitak od prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao:
A)Gubitak na dugoroĝnim sredstvima
B)Kao rashod tekudeg perioda kursna razlika
C)Kao smanjenje nerealizovanih rezervi
D)Kao smanjenje emisione premije
61.Gubitak od prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao ?:
A) kao rashod tekudeg perioda
B) kao smanjenje nerealizovanih rezervi
C) Gubitak na dugoroĝnim sredstvima
D) Kao smanjenje emisione premije
62. Prilikom prodaje vlastitih dionica namijenjenih tržištu ?
a) Dioniĝka premija se evidentira u korist vlasniĝkog kapitala
b) Ne može se ostvariti dioniĝka premija
c) Dioniĝka premija se evidentira kao prihod preduzeda
d) Dioniĝka premija se evidentira u korist raĝuna „emisiona premija“
63.Na kojem kontu se knjiže pozitivne razlike ostvarene po osnovu kupoprodaje vlastitih dionica društva :
A)na kontu pozitivne kursne razlike
B) na kontu negativne kursne razlike
C)na kontu rashodi od otuđenja zaliha
D) ništa od navedenog
64.Ako smo imali emisiju vlastitih dionica I ako smo dionice prodali po nižoj cijeni od nominalne na šta knjižimo nastalu razliku?
A) prihodi
B)rashodi
C) smanjenje emisione premije
65.Gubitak kod prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao :
a) Gubitak na dugoroĝnim sredstvima
b)Kao smanjenje revalorizovanih rezervi
c)Kao rashod tekudeg perioda
d)Kao smanjenje emisione premije
64.Na kojem kontu prihoda se evidentira pozitivna razlika ostvarena prodajom vlastitih dionica društva
A)Ništa od navedenog
B)Odloženi prihodi
C)Ostali prihodi
D)Prihodi od prodaje ulaganja
67.Negativna razlika između nominalne I trižšne vrijednosti kod nove emisije dionica se evidenitra:
A) kao gubitak tekudeg perioda
B) kao ostali prihodi perioda
C) kao rashod na razgraniĝenjima
D) ništa od navedenog nije taĝno
68..Prihodi od prodaje vlastitih dionica su :
A) prihodi
B) rashodi
D) ništa od navedenog
69.Ako prodamo vlastite dionice od 400 KM za 380 KM razlika de se evidenirati na konto:
A)Rashodi od prodaje dionica
B)Dioniĝka premija
C) Finansijski rashodi
D) Ništa od navedenog
70.Raĝun dioniĝka premija može da
A) potražuje veoma znaĝajne iznose bez ograniĝenja
B) duguje veoma znaĝajne iznose bez ograniĝenja
C) potražuje maksimalno onoliko koliko je I dugovalo u ranijim poslovnim promjenama
E)duguje maksimalno onoliko koliko je potraživalo u ranijim poslovnim promjenama
71.Raĝun „dioniĝka premija“ može potraživati ?
A) Maksimalno 25 % od vrijednosti osnovnog kapitala
B)Do nivoa rezervi privrednog društva
C)Nema ograniĝenja
D)Preduzede to ograniĝi svojim statutom
72.Pozitivne razlike od prodaje vlastitih dionica evidentiramo:
A)Kao odloženi prihod na rok duži od 12 mjeseci
b) Kao prihod od prodaje dionica
C)Kao emisionu premiju
D)Kao prihod po osnovu rezervisanja
73.Kada dioniĝka premija može da potražuje ?
a)ako je pozitivna kada se ostvari veda prodajna od nominalne vrijednosti
b)ako je negativna kada se ostvari I manja prodajna od nominalne vrijednosti
c)kada ostvarimo prihode od prodaje vlastitih dionica
d)maksimalno koliko je bila ranijih godina
74.Do koje visine može dioniĝka premija da potražuje ?
A) maksimalno
B)koliko je dugovala
C)do visine 25 % kapitala
D) do visine rezervisanja
E)do visine ostvarenih prihoda koji su prethodno proknjiženi
F)nema ograniĝenja
75. Raĝun dioniĝka premija može potraživati ?
A) do nivoa rezervi privrednog društva
B) nema ograniĝenja
C) maksimalno 25% od vrijednosti osnovnog kapitala
D)preduzede to ograniĝin svojim statutom
76.Nominalna vrijednost dionica je 400 KM, prodajna vrijednost dionica je 420 KM a razlika se knjiži na raĝunu:
A)dioniĝka premija
B)prihod
C)kursna razlika
D) ništa od navedenog
77.Neraspoređena akumulirana dobit se mora rasporediti:
A) u roku od pet godina od formiranja
B) ne smije se nikako dalje raspoređivati
C) u narednoj godini
D) nema definisanog roka za raspored neraspoređene dobiti
78. Raĝun neraspoređena dobit se formira :
A) prije ved što se formiraju rezerve firme
B) prije ved što se plati porez na dobit
C)kad se iz dobiti obraĝuna I plati porez I formiraju rezerve
D) kada se iz dobiti ne može pokriti dobitak
79.Neraspoređena dobit se :
A)Ništa od navedenog nije taĝno
B)Mora se rasporediti u dividendu
C)ne može se rasporediti u osnovni kapital
D)Mora se rasporediti u narednoj poslovnoj godini
80.Akumulirana dobit iz tekudeg perioda se raspoređuju ?
A)raspoređuju se do kraja tekude godine 31.12.
B)raspoređuje se bez uslova
C) na revalorizacione rezerve
81.Akumulirana dobit se koristi
A) za pokride gubitka
B)za dividende
C)nema roka za raspored
82.Prioritet u rasporedu rezultata dobiti ima
A) Rezerve –zakonske
B)Ništa od navedenog nije taĝno
C)Dioniĝka premija
D)Menadžerska provizija
83.Raspored dobiti prije oporezivanja vršimo :
A)Rezerve preduzeda
B)Vlasniĝkog kapitala
C)Ništa od navedenog nije taĝno
DRevalorizovane rezerve
84.Nakon obraĝuna dobiti, obaveze je prije raspodjele obraĝunati porez na dobit ?
a)Da samo ako je preduzede u sistemu PDV-a
b) Da ako je dobit manja od 50.000 KM
c)Da ako je dobit veda od 50.000 KM
d) Da uvijek bez obzira na iznos
85.Raĝun neraspoređena dobit se formira:
A) Kada se iz dobiti ne može pokriti gubitak
B)Kada se iz dobiti obraĝuna I plati porez I formiraju rezerve
C) Prije ved što se plati porez na dobit
D)Prije ved što se formiraju rezerve firme
86.Nakon pladenog poreza na dobit, prioritet u raspodjeli dobiti imaju:
A)Povedanje broja dionica
B)Dioniĝari za dividend
C)Povedanje vrijednosti dionica
D) Rezerve preduzeda
85.Iz dobiti se nakon poreza 25 % izdvaja za rezerve firme:
A) Ništa od navedenog nije taĝno
B)Obavezno uvijek bez obzira na iznos kapitala
C)Samo ako nedostaje u rezervama nivo do 25 % od osnivaĝkog kapitala
D)Samo ako nedostaje u rezervama nivo do 25 % od osnovnog kapitala
87.Akumulirana dobit iz ranijih godina ?
A)Raspoređuje se najkasnije do kraja poslovne godine
B)Može da se koristi za pokride gubitka
C) Nema roka određenog za daljnju raspodjelu
D)Drži se radi obraĝuna dividende
88. Koliko se može dobit držati kao neraspoređena ?
A)neograniĝeno
B)5 godina jer se poslije oporezuje
C)ovisi o raĝunovodstvenoj politici firme
89.Šta je taĝno u vezi sa raporedom dobiti ?
A)menadžment ne želi isplatu dividende tj menadžment želi neraspoređenu dobit da ima novac I da ne uzima kredit
B)dioniĝari žele da se isplate dividende
C) I menadžment I dioniĝari žele isplatu dividende
D) samo menadžment želi isplatu dividende
90.Šta podliježe porezu na dobit 10 %?
A) likvidaciona masa koja pripada vlasniku nakon postupka likvidacije
B) revalorizaciona vrijednost sredstava nakon što se otuđi I prenese na narespoređenu dobit
C)višak revalorizacione rezerve po otuđenju sredstva koji se prenosi na neraspoređenu dobit jer revalorizaciona rezerva nije prošla kroz porez a u kapitalu ništa ne može biti bez poreza
D)uplate u rezerve iznad visine gubitka
E)kapitalna dobit
91 Šta je taĝno ?
A)obaveza poreza na dobit postoji samo ako poslujemo sa dobitkom
B)obaveza poreza na dobit se može pojaviti I kada poslujemo sa gubitkom
C)obaveza poreza na dobit se javlja I kada poslujemo sa gubitkom ako postoje razlike između utvrđenog rezultat po bilansu uspjeha I po poreskom bilansu tj kada su ukupni nepriznati rashodi vedi od iznosa iskazanog gubitka
D) postoji poreska osnovica I kada su ukupno nepriznati rashodi manji od iskazanog gubitka
92.Više pladeni porez na dobit u povratu , evidentiramo :
A)u korist rezervi
B) u korist revalorizovanih rezervi
C)u korist neraspoređenog kapitala
D) ništa od navedenog nije taĝno
93.Kada država vrati porez na dobit to se knjiži ?
A)rezerve
B) revalorizovane rezerve
B)neraspoređeni kapital
C) ništa od navedenog
94.Dioniĝari mogu da uplate na raĝun rezervi iznos bez poreza na dobit
A) samo ako u rezervama nema dovoljno novca za pokride gubitka do nivoa 25% od kapitala
B) nedostajudi iznos za pokride gubitka iz rezervi
C) nista nije tacno
D) uvijek kad god to žele
95.Šta je taĝno u vezi sa gubitkom iznad visine kapitala
A)gubitak iznad visine kapitala je kada potrošimo vlastiti kapital
B) vrijednost dionica je nula
C)gubitak iznad visine kapitala može biti 2 godine I poslije se podnosi zahtjev za steĝaj
D)kada imamo gubitak iznad visine kapitala firma je u vlasništvu povjerilaca(banaka) tj vlasnik je onaj kome smo dužni I ako se u postupku steĝaja uspije vratiti kapital firma ponovo pripada onima koji su bili raniji vlasnici
96.U sluĝaju poslovanja sa gubitkom dioniĝari mogu uplatiti novac za pokride gubitka bez poreza
A)Sve uplate za rezerve su oporezive
B)Iznos koji nedostaje u rezervama za pokride gubitka
C)Mogu uplatit iznos 25 % od gubitka
D)Ništa od navdenog
97.Gdje se knjiži gubitak iznad visine kapitala ?
A) u pasivi
B)u aktivi
C)ne knjiži se
E)ništa od navedenog
98.Gubitak iznad visine kapitala se knjiži kao ?
A)trošak tekudeg perioda
B) kapital
C) obaveze
D)ništa od navedenog
{"name":"FR 2. parcijala", "url":"https://www.quiz-maker.com/QPREVIEW","txt":"Test your knowledge about capital contributions in various legal forms of business organization. This quiz consists of 100 carefully crafted questions that challenge your understanding of essential concepts and legal requirements regarding capital investments.Multiple-choice format with checkboxesCovers different types of business entitiesEvaluate your knowledge and learn more","img":"https:/images/course5.png"}
Powered by: Quiz Maker