Fluidi - drugi test (Zaokruživanje)

A technical illustration showing a natural gas pipeline system with various components like gas stations, compressors, and safety valves, highlighting the flow of natural gas and emphasizing safety and regulation processes, in a modern and informative style.

Fluidi - Drugi Test: Prirodni Gas

Proverite svoje znanje o prirodnom gasu i gasovodnim sistemima kroz ovaj detaljan kviz. Kviz ukljuĝuje pitanja o karakteristikama prirodnog gasa, gasnim stanicama, tehnologijama kompresije i regulacije pritiska.

Pripremite se za izazov i testirajte svoje znanje kako biste postali struĝni u ovoj oblasti!

  • 30 pitanja o gasovodima
  • Raznovrsne teme i koncepti
  • Proverite svoje razumevanje preĝišćavanja i regulacije gasa
42 Questions10 MinutesCreated by LearningGas2023
Prirodni gas je gas bez:
Boje I mirisa
Boje, mirisa I ukusa
Sistem gasovoda poĝinje od:
sabirne stanice
glavne merno-regulacijske stanice
bušotine
Neĝistoće poput peska, kamenja I vode izdvajaju se u postrojenjima za:
Preradu prirodnog gasa
Pripremu prirodnog gasa
Viši ugljovodonici butan I propan izdvajaju se u postrojenjima za:
Pripremu prirodnog gasa
preradu prirodnog gasa
Kompresorske stanice:
podižu pritisak gasa u cevovodu
Izdvajaju teĝne ugljovodonike I neĝistoće iz prirodnog gasa
Magistralni gasovod povezuje:
Distributivni gasovod sa krajnjim potrošaĝima gasa
Udaljena nalazišta gasa sa velikim potrošaĝima
Poĝetak magistralnog gasovoda je posle:
Sabirnih stanica (ili postrojenja za preradu gasa)
Magistralnih gasnih stanica
Pritisci koji vladaju u magistralnom gasovodu su:
do 16 bar
Oko 100 bar
do 100 mbar
Magistralni gasovod se izrađuje od:
ĝelika
Plastike (PE)
Distributivni gasovodi povezuju:
Udaljena nalazišta gasa sa velikim potrošaĝima
Magistralni gasovod sa potrošaĝkim gasovodom
Pritisci koji vladaju u distributivnom gasovodu su:
do 16 bar
Oko 100 bar
do 100 mbar
Distributivni gasovod se izrađuje od:
ĝelika
Plastike (PE, PP)
ĝelika ili plastike (PE, PP)
Potrošaĝki gasovod povezuje:
distributivni gasovod sa krajnjim potrošaĝima gasa
Udaljena nalazišta gasa sa velikim potrošaĝima
Potrošaĝki cevovodi se završavaju:
Distributivnom gasnom stanicom
gasnim aparatom odnosno dimnjakom
Pritisci koji vladaju u potrošaĝkom gasovodu su:
Do 16 bar
oko 100 bar
razliĝiti (do 100 mbar, od 1000 mbar do 1 bar, od 1 bar do 4 bar)
Potrošaĝki cevovodi pritiska do 4 bar se koriste:
samo kao ukopani cevovodi
za kotlarnice jer se tamo nalaze lica koja su specijalno obuĝena za rukovanje gasnom kotlarnicom I cevovodom
Gasne stanice:
izdvajaju teĝne ugljovodonike I neĝistoće iz prirodnog gasa
Regulišu pritisak prirodnog gasa
Ako se na gasnim stanicama vrši I merenje protekle koliĝine gasa tada se stanica naziva:
Regulacijska stanica
Merno-regulacijska stanica
Regulacijska grupa (RG) predstavlja granicu dozvoljenog odstupanja:
izlaznog pritiska od zadate vrednosti
Ulaznog pritiska od zadate vrednosti
Zatvorna grupa (ZG) predstavlja najveće dozvoljeno odstupanje zatvornog pritiska izraženu u procentima od nominalne vrednosti:
Izlaznog pritiska
Ulaznog pritiska
Sigurnosno odušni ventili:
Otvaraju se u sluĝaju prekoraĝenja zadate vrednosti pritiska I gas ispuštaju u atmosferu
Automatski se zatvaraju I obustavljaju protok gasa kada dođe do odstupanja vrednosti pritiska gasa od vrednosti određene regulacijom ventila
Sigurnosno zaporni ventili su u normalnom pogonu:
Otvoreni
zatvoreni
Aktivaciona grupa (AG) predstavlja vrednost:
Najvećeg dozvoljenog pozitivnog I negativnog odstupanja pritiska aktiviranja
Najvećeg dozvoljenog pozitivnog odstupanja pritiska aktiviranja
Sigurnosno zaporni ventili:
Otvaraju se u sluĝaju prekoraĝenja zadate vrednosti pritiska I gas ispuštaju u atmosferu
Automatski se zatvaraju I obustavljaju protok gasa kada dođe do odstupanja vrednosti pritiska gasa od vrednosti određene regulacijom ventila
Sigurnosno zaporni ventil se:
Automatski otvaraju u sluĝaju prekoraĝenja zadate vrednosti pritiska I gas ispuštaju u atmpsferu
koriste za obustavljanje protoka gasa
Zadatak zapornog ventila je da:
održava pritisak gasa u unapred podešenim granicama
Uspostavlja I obustavlja protok gasa
Protok gasa kod zapornog ventila zaustavlja se:
Naleganjem zapornog tela na sedište
upravnim pokretanjem zapornog tela na pravac kretanja fluida
Obrtanjem zapornog elementa u obliku kugle
Protok gasa kod zasuna zaustavlja se:
uleganjem zapornog tela na sedište
Upravnim pokretanjem zapornog tela na pravac kretanja fluida
Obrtanjem zapornog elementa u obliku kugle
Protok gasa kod kuglaste slavine zaustavlja se:
Naleganjem zapornog tela na sedište
Upravnim pokretanjem zapornog tela na pravac kretanja fluida
Obratanjem zapornog elementa u obliku kugle
Gasomer sa mehom za merenje zapremine prirodnog gasa koristi se:
Kod velikih potrošaĝa
U domaćinstvima I zanatskim delatnostima
Turbinski gasomer za merenje protoka prirodnog gasa koristi se:
Kod velikih potrošaĝa
U domaćinstvima I zanatskim delatnostima
Gasomeri sa mehom su:
Zapreminska merila protoka
brzinska merila protoka
Gasomeri sa rotirajućim klipovima su:
Zapreminska merila protoka
brzinska merila protoka
Turbinski gasomeri su:
Zapreminska merila protoka
brzinska merila protoka
Brzina prolaska uzorka gasa kroz kolonu gasnog hromatografa podešava se:
Temperaturom gasa u peći
Brzinom prolaska nosećeg gasa
temperaturom gasa u peći I brzinom prolaska nosećeg gasa
Kod gasnih hromatografa kao noseći gas se najĝešće koristi:
azot
helijum
Meseĝni koeficijent kolebanja potrošnje prirodnog gasa definiše se kao odnos:
Minimalne I maksimalne meseĝne potrošnje gasa
Srednje I maksimalne meseĝne potrošnje gasa
Dnevni koeficijent kolebanja potrošnje prirodnog gasa definiše se kao odnos:
Minimalne I maksimalne dnevne potrošnje gasa
srednje I maksimalne dnevne potrošnje gasa
Satni koeficijent kolebanja potrošnje prirodnog gasa definiše se kao odnos:
Minimalne I maksimalne satne potrošnje gasa
Srednje I maksimalne satne potrošnje gasa
Gasni aparati tipa A:
Uzimaju vazduh za sagorevanje iz prostorije u kojoj se nalaze I izbacuju produkte sagorevanja u prostoriju u kojoj su postavljeni
uzimaju vazduh za sagorevanje iz prostorije u kojoj se nalaze, a izbacuju produkte sagorevanja van prostorije u kojoj su postavljeni
Uzimaju vazduh za sagorevanje van prostorije u kojoj se nalaze I izbacuju produkte sagorevanja van prostorije u kojoj su postavljeni
Gasni aparati tipa B:
uzimaju vazduh za sagorevanje iz prostorije u kojoj se nalaze I izbacuju produkte sagorevanja u prostoriju u kojoj su postavljeni
Uzimaju vazduh za sagorevanje iz prostorije u kojoj se nalaze, a izbacuju produkte sagorevanja van prostorije u kojoj su postavljeni
Uzimaju vazduh za sagorevanje van prostorije u kojoj se nalaze I izbacuju produkte sagorevanja van prostorije u kojoj su postavljeni
Gasni aparati tipa C:
Uzimaju vazduh za sagorevanje iz prostorije u kojoj se nalaze I izbacuju produkte sagorevanja u prostoriju u kojoj su postavljeni
Uzimaju vazduh za sagorevanje iz prostorije u kojoj se nalaze, a izbacuju produkte sagorevanja van prostorije u kojoj su postavljeni
uzimaju vazduh za sagorevanje van prostorije u kojoj se nalaze I izbacuju produkte sagorevanja van prostorije u kojoj su postavljeni
{"name":"Fluidi - drugi test (Zaokruživanje)", "url":"https://www.quiz-maker.com/QPREVIEW","txt":"Proverite svoje znanje o prirodnom gasu i gasovodnim sistemima kroz ovaj detaljan kviz. Kviz ukljuĝuje pitanja o karakteristikama prirodnog gasa, gasnim stanicama, tehnologijama kompresije i regulacije pritiska.Pripremite se za izazov i testirajte svoje znanje kako biste postali struĝni u ovoj oblasti!30 pitanja o gasovodimaRaznovrsne teme i konceptiProverite svoje razumevanje preĝišćavanja i regulacije gasa","img":"https:/images/course1.png"}
Powered by: Quiz Maker