Patofiziologija
Patofiziološki Quiz
Testirajte svoje znanje o patofiziologiji kroz našu zanimljivu i edukativnu kviz. Ovaj kviz sadrži 89 pitanja koja pokrivaju razne aspekte bolesti, njihovih simptoma i mehanizama. Pripremite se da nauĝite nove informacije i osvežite svoje znanje!
- 89 izazovnih pitanja
- Razliĝite teme iz patofiziologije
- Pogodno za studente i profesionalce u oblasti medicine
Za rahitis je toĝno:
To je bolest tipiĝna za starije muškarce I žene u postmenopauzi
To je bolest tipiĝna za starije muškarce I žene u postmenopauzi
Manifestira se smanjenim luĝenjem PTH
Stvaraju se veće koliĝine slabo kalcificiranog osteoida što dovodi do slabljenja ĝvrstoće kostiju
lijeĝi se kortikosteroidnom terapijom
Za poremećaj metabolizma kalcija je toĝno:
Hipokalcemija može nastati zbog koštanih metastaza
hiperkalcemija može nastati zbog prekomjernog luĝenja paratireoidnih žlijezda
Hiperkalcemija može nastati zbog sindroma kratkog crijeva
pojaĝana aktivnost osteoklasta dovodi do pojaĝanog odlaganja kalcija u kostima
pojaĝana aktivnost osteoblasta negativnom povratnom spregom dovodi do pojaĝanog luĝenja kalcitonina iz C stanica
Što od navedenog NIJE riziĝni ĝimbenik za razvoj osteoporoze?
Dugotrajna primjena peroralne kortikosteroidne terapije
rana menopauza
dugotrajna imobilizacija
Hormonska nadomjesna terapija
Antiestrogeni u lijeĝenju hormonski ovisnog karcinoma dojke
Tumori kostiju:
A) najĝešći su sekundarni tumori kosti (metastaze u kost tumora drugih primarnih sijela)
B) svi primarni tumori kosti pripadaju skupini tumora zajedniĝkog naziva leukemije
C) a+d
D) mogu izazvati malignu hiperkalcemiju
E) a+b+c
Koje od sljedećih NIJE karakteristiĝno za toplinski udar:
visoka tjelesna temperatura
Konvulzije, konfuzije, delirij ili gubitak svijesti
Tahikardija
hipotenzija
Vlažna oznojena koža
Među patofiziološke mehanizme u podlozi ozljeda I stanja uzrokovanih vrućinom ne spada:
Gubitak tekućine I hipovolemiija
Elektrolitski disbalans
Periferna vazokonstrikcija
hipotenzija
zatajenje mehanizama gubitka tjelesne topline
Izmjena topline ljudskog tijela I okoline ne vrši se:
Evaporacijom
radijacijom
Kondenzacijom
kondukcijom
Konvekcijom
Zaokruži netoĝan odgovor:
Somnolencijom nazivamo stanje kada je osoba razbuđena, a ponaša se kao da je pospana
Koma je stanje spavanja iz kojeg možemo jaĝim podražajem probuditi bolesnika
Koma je stanje spavanja iz kojeg nikakvim podražajem ne možemo probuditi bolesnika
Koma je stanje dubljeg poremećaja svijesti od sopora
Postoje plići I dublji stadiji kome
Zaokruži toĝan odgovor:
Kod poremećaja svijesti razlikujemo poremećaj budnosti (koliĝine) I poremećaj sadržaja (kakvoće) svijesti
Kod osoba koje imaju loše pamćenje sviježih podataka kažemo da imaju poremećaj svijesti
svaka povreda glave je povezana uz poremećaj svijesti
Određivanje poremećaja svijesti nije moguće bez EEG-a
određivanje poremećaja svijesti nije moguće uĝiniti bez skeniranja mozga (CT ili NMR)
Zaokruži toĝan odgovor:
Svaki komatozni bolesnik u bolniĝkim uvjetima treba biti prikljuĝen na potpomognuto disanje
Somnolencija, sopor su besvjesna stanja
Loše reguliran metabolizam ugljikohidrata nikada ne dovodi do poremećaja svijest
Poremećaj svijesti se donosi na osnovu komunikacije sa bolesnikom gdje se prosuđuje orijentacija u vremenu, prostru I orijentacija o sebi, sposobnost raĝunanja, pisanja I ĝitanja te mogućnosti izvršavanja zadatih naloga
koma je trajno stanje
Zaokruži netoĝan odgovor: Najĝešći simptomi cerebrovaskularnog inzulta su:
Mišićna I osjetilna slabost oba stopala
Mišićna I osjetilna slabost jedne strane tijela (hemipareza)
Mišićna I osjetilna slabost jednog ekstremiteta (monopareza)
Smetnje govora (disartria ili disfazija)
Slabost donjeg dijela muskulature lica (centralna faciopareza)
Zaokruži NETOČAN odgovor: u najĝešće simptome akutnog hipertenzivnog hidrocephalusa spada:
Bol u ramenima
vrtoglavica
povraćanje
glavobolja
Muĝnina
Zaokruži netoĝan odgovor. Cerebrovaskularni inzult:
Nastao kao rezultat puknuća krvne žile u glavi ima naĝelno, ali ne uvijek, brže razvijajuće simptome nego zaĝepljenje krvne žile u glavi
Uzrokovan puknućem žile u glavi uvijek dovodi do gubitka svijesti
Nastaje zbog naglog prekida cirkulacije u opskrbnom podruĝju jednog dijela velikog ili malog mozga
Može nastati kao rezultat puknuća ili zaĝepljenja krvne žile u glavi
nastao kao rezultat puknuća krvne žile u glavi ima naĝelno, ali ne uvijek, teže simptome nego zaĝepljenje krvne žile u glavi
Hidrocephalus je:
Nakupljanje cerebropinalnog likvora u intrakranijskom prostoru
Edem moždanih ovojnica
Povećanje intrakranijskog tlaka
Oslabljena venska cirkulacija u intrakranijskom prostoru
Smanjenje koliĝine cerebrospinalnog likvora u intrakranijskom prostoru
Zaokruži netoĝan odgovor: Riziĝni ĝimbenik za nastajanje cerebrovaskularne bolesti je:
Poremećen metabolizam masti
poremećen metabolizam ugljikohidrata
Prestanak pušenja
Smanjena fiziĝka aktivnost
loše prehrambene navike
Zaokruži netoĝan odgovor: Riziĝni ĝimbenik za nastajanje cerebrovaskularnog inzulta:
Dob
slabo regulirana arterijska hipertenzija
Kroniĝna lumboischialgia
kroniĝna arterijska hipotenzija
Fibrilacija srĝanog atrija I drugi poremećaji srĝanog ritma
Zaokruži NETOČAN odogovor: Hidrocefalus nije izravna posljedica:
smetnje apsorpcije cerebrospinalnog likvora
Smetnje u stvaranju cerebrospinalnog likvora
Smetnje u stvaranju cerebrospinalnog likvora
Smetnji arterijske cirkulacije u mozgu
Proširenja komornog I subarahnoidalnog prostora usred atrofije moždane mase
ADH:
djeluje na stanice distalnog tubula tako da povećava reapsorpciju vode
Izluĝuje neurohipofiza
Zbog smanjenog luĝenja nastaje poliurija, a bolesnici uzimaju 5-10 L tekućine dnevno
zbog smanjenog luĝenja nastaje bolest diabetes insipidus
Svi su odgovori toĝni
Mogući uzroci hipertireoze:
A) primarna endokrinopatija (povišen T3, T4, snižen TSH)
B) sekundarna endokrinopatija (povišen T3, T4, povišen TSH)
C) adenom štitne žlijezde
D) a+b
E) a+b+c
Kortikosteroidi:
lijekovi koji se koriste za lijeĝenje arterijske hipertenzije
Dugotrajno uzimanje kortikosteroida može izazvati kliniĝku sliku Cushingovog sindroma
Dugotrajno uzimanje kortikosteroida može se naglo prekinuti
Su lijekovi bez znaĝajnijih nuspojava
Ne utjeĝu na imunosni sustav
Hipofiza NE izluĝuje slijedeći hormon:
TRH
TSH
GH
ACTH
FSH
PODJELA ENDOKRINOPATIJA
Primarne - poremećaj na razini hipotalamusa
sekundarne - poremećaj na razini hipotalamusa
Tercijarne - poremećaj u žlijezdi koja luĝi hormone
sekundarne - poremećaj na razini hipofize
Podjela na primarne, sekundarne I tercijarne ne postoji
Edem pluća:
A) primarno izaziva opstruktivne smetnje ventilacije
B) može biti posljedica srĝanog popuštanja
C) može biti posljedica sepse ili teške pneumonije (nekardiogeni edem pluća)
Toĝan odgovor je b
toĝan odgovor je b+c
Poremećaj difuzije plinova (kisika I ugljiĝnog dioksida):
Kisik 20 puta brže prolazi kroz alveokapilarnu membranu od ugljiĝnog dioksida
Je primarni poremećaj kod astme
Prvi simptom bolesti je hiperkapnija
je posljedica zadebljanja alveokapilarne membrane (npr. Fibroza pluća, plućni edem)
sve je toĝno osim d
Opstruktivne smetnje ventilacije:
mogu uzrokovati neuromuskulatorne bolesti koje zahvaćaju dišnu muskulaturu
nastaju kao posljedica smanjene rastezljivosti pluća
tipiĝni primjeri opstruktivnih smetnji ventilacije su fibroza pluća I opsežna pneumonija
Tipiĝan primjer opstruktivnih smetnji ventilacije je astma
b+c
Plućni edem:
U kliniĝkom statusu pristuna je ortopnija I distenczija vratnih vene
nastaje kao posljedica slabosti srca ili vrlo visokih vrijednosti krvnog tlaka
Karakterizira centralna cijanoza
Karakterizira povećanje promjera alveo-kapilarne membrane
Sve navedeno je toĝno
Za visinsku bolest NIJE toĝno:
Osnovni kompenzacijski mehanizmi kada postoji sniženi parcijalni tlak kisika u zraku su hiperventilacija I smanjenje koncentracije 2,3-difosfoglicerata
Patofiziološka osnova je smanjena oksigenacija I posljediĝna tkivna hipoksija što nastaje zbog smanjenog parcijalnog tlaka kisika u zraku
nastaje uslijed neadekvatne aklimatiziranosti
Razvoj akutnih simptoma ovisi o brzini uspinjanja I maksimalnoj dosegnutoj visini
Akutna visinska bolest može se manifestirati edemom mozga
Astma:
A) može biti alergijska bolest
B) restriktivna bolest pluća
C) opstrukcija bronha koja nastaje zbog spazma glatke muskulature je reverzibilna
a+c
A+b+c
RESTRIKTIVNE SMETNJE VENTILACIJE:
A) patofiziološki mehanizmi ovog poremećaja su spazam glatkih mišića bronha, otok sluznice I hipersekrecija sluzi
B) hipoksemija je posljedica restriktivnih smetnji ventilacije
C) ošit je respiratorni mišić
D) teška skolioza može izazvati restriktivne smetnje ventilacije
b+c+d
Morfološko/mehaniĝka komplikacija infarkta miokarda može biti:
Pneuomotoraks
Prinzmetalnova angina
Ruptura papilarnog mišića
Pneumonija
Emobolija pluća
Za ventrikularnu tahikardiju nije toĝno:
radi se o životno ugrožavajućem stanju
lijeĝi se elektrokonverzijom
Karakterizira ju visoki minutni volumen srca zbog visoke frekvencije
ĝesto se javlja u akutnom infarktu miokarda
nije moguće palpirati puls
Za aortnu stenozu tipiĝan simptom je:
zaduha u sjedećem položaju
nesvjestica
Bolovi između lopatica
Bolovi između lopatica
Hladne noge
Kompenzacijski mehanzimi kod srĝane insuficijencije su:
Tahikardija I hipotenzija
Tahikaridja I hipotrofija klijetki
Brahikardija I hipertrofija klijetki
Frank-Starlingov mehanizam I hipertrofija klijetki
dilatacija klijetki I brahikardija
Frank Starlingov mehanizam podrazumijeva:
Povećanje popustljivosti pluća nakon infuzije suraktanta laboratorijskim zamorcima
Aktivaciju simpatikusa u kardiogenom šoku radi povećanja minutnog volumena
Povećanje udarnog volumena srca srazmjerno povećanju venskog priljeva
Aktivaciju 2,3 DPG u stanjima ishemije I srĝane dekompenzacije
Aktivaciju renin angiotenzin aldosteron sustava radi smanjenja natriureze I povećanja akvaretiĝnog uĝinka
Patološki Q-zubac:
Javlja se u najranijoj fazi akutnog infarkta miokrada
Javlja se kod svakog infarkta miokarda
Nagovještava oporavak miokarda nakon infarkta
Javlja ukoliko je zona infarkta blizu završetka koronarnih žila
Može biti prisutan godinama nakon akutnog infarkta miokrada
Što od navednog ne pogoduje nastanku hipertenzije:
prekomjerna tjelesna težina
Nasljeđe
bolest bubrega
Bolest štitnjaĝe
Promjene na oĝnoj pozadini
Arterijska hipertenzija ne može biti:
Primarna
idiopatska
Portalna
Esencijalna
Renovaskularna
Do koronarne bolesti najĝešće dovodi:
Sve navedeno
pušenje
šećerna bolest
Ateroskleroza
pretilost
Patofiziološki uzroci hipertrofije lijeve klijetke mogu biti:
Svi navedeni
Arterijska hipertenzija
Stenoza aortne valvula
Hipertrofiĝna kadiomiopatija
Koarktacija aorte
KARDIJALNA DEKOMPENZACIJA
Edem pluća može nastati zbog srĝanog popuštanja
hipoksemija je ĝesti simptom bolesti
Hipoksemija je primarno posljedica zadebljanja alveokapilarne membrane
prvi lijek izbora su diuretici
Svi odgovori su toĝni
Fibrilacija atrija:
Razmak između pojedinih R rubaca je pravilan
uvijek se javlja u formi tahikardije
nema vidljivih P valova
Rijetko je povezan s cerebrovaskularnim inzultom
ĝesto dovodi do razvoja AV blokova visokog stupnja
Uzroci aritmija može biti:
Ishemija miokarda
Elektrolitski poremećaj
Uzimanje digitalisa
hipertireoza
Sve navedeno
Koronarnu bolest oznaĝava:
Gubitak koronarne rezerve
suženje koronarnih krvnih žila
Postojanje plaka u koronarnim krvnim žilama
Sklonost spazmu koronarnih krvnih žila
sve navedeno
Infarkt miokarda oznaĝava:
reverzibilnu promjenu miokarda
prisutnost QRS-a u EKG-u
Transmuralnu ishemiju miokarda
Nekrozu miokarda
Voltažu QRS-a
Zaokružite toĝnu tvrdnju:
Chronova bolest može zahvatiti samo debelo crijevo
Ulcerozni kolitis najĝešće zahvaća završni dio tankog crijeva (terminalni ileum)
Upala u Chronovoj bolesti zahvaća cijelu debljinu stijenke probavne crijevi, dok upala u ulceroznom kolitisu zahvaća samo sluznicu
Chronova bolest se najĝešće manifestira krvavim proljevima, dok se ulcerozni kolitis najĝešće manifestira bolovima u abdomenu
Od upalnih bolesti crijeva najĝešće oboljevaju stariji ljudi
Za cirozu jetre NIJE toĝno:
Najĝešći su uzroci alkoholizam, nealkoholna masna bolest jetre te kroniĝni hepatitisi B I C
simptomi I znakovi ciroze jetre su žutilo kože, sklera te ascites
Transplantacija jetre je terapijska opcija kod uznapredovale bolesti
razvija se portalna hipertenzija I varikoziteti jednjaka
Prati ju hiperalbuminemija kojom se nastoji kompenzirati nastanak ascitesa
Što od navedenog nije posljedica kroniĝnog pankreatitisa:
Steatoreja
Mršavljenje
šećerna bolest
neuroendokrini tumor gušteraĝe
karcinom gušteraĝe
Najĝešći patofiziološki uzroĝnici akutne upale gušteraĝe:
Alkohol I žuĝni kamenci
Hiperkalcijemija I hipoglikemija
hipermagnezijemija I konzumacija alkohola
Sve navedene kombinacije
Hipertrigliceridemija I kolitijaza
Ulcerozni kolitis:
pušenje povećava rizik nastanka ulceroznog kolitisa
Dugotrajna bolest povećava rizik raka debelog crijeva
Bolest je rijetko udružena s primarnim sklerozirajućim kolangitisom
Prvi izbor u ljeĝenju su anti-TNF protutijela
ništa od navedenog nije toĝno
Portalna hiperteznija:
Sve navedeno je toĝno
povećana je propusnost crijevne stijenke
važnu ulogu u njenom nastanku imaju crijevne bakterije
nastaje zbog povećanog otpora protoku krvi kroz jetru
Nastaje zbog povećanog utoka krvi iz visceralnih organa u venu portae
Malapsorpcija vitamina K može nastati zbog:
nedovoljnog unosa Folne kiseline
akutnog pankreatitisa
bolesti terminalnog ileuma
kroniĝne biljarne opstrukcije
atrofiĝnog gastritisa
Za kroniĝno zatajenje bubrega je karakteristiĝno:
primarni hiperparatireoidizam
primarna hipertireoza
Sekundarni hiperparatireoidizam
Sekundarna hipertireoza
metaboliĝka alkaloza
Što je od navedenog uzrok prerenalnog oblika akutnog zatajenja bubrega:
dehidracija
Kontrastna sredstva
bubrežni kamenci
nesteroidni antireumatici
cirkulirajući imunokompleksi
Za nefrotski sindrom je NIJE toĝno sljedeće:
uz nefrotski sindrom nikada se ne javlja periorbitalni edem
Može se javiti kod više razliĝitih bolesti bubrega
Karakterizira ga proteinurija I pojava edema
karakterizira ga hipoalbuminemija I hiperlipidemija
Može se javiti lipidurija
Respiracijska acidoza:
A) pH krvi je > 7,36
B) pH krvi je < 7,36
C) pCO2 je povišen
D) toĝan odgovor je b
E) toĝan odgovor je b+c
Za patofiziologiju HIV-a toĝno je sljedeće:
HIV je DNA virus koji se može replicirati samo intracelularno
Za ulazak u stanice potreban je CD4 glikoprotein
sve navedeno je toĝno
CD4 glikoprotein nalazi se na limfocitima I monocitima, ali ne I na eritrocitima, makrofazima I dendritiĝkim stanicama
proteini lipidne ovojnice virusa gp20 I gp41 vežu se na površinu ribosoma u stanicama domaćina
Reakcije preosjetljivosti tipa III:
Dovode do aktivacije komplementa
uzrokuju granulomatoznu upalu
Uzrokuju anafilaktiĝki šok
nisu ovisne o protutijelima
Posredovane su aktivacijom makrofaga
Za infektivne bolesti NIJE toĝno sljedeće:
Kod infektivnih bolesti patofiziološki mehanizmi umiranja stanica mogu ukljuĝivati nekrozu i/ili apoptozu
U akutnoj infekciji obiĝno pada koncentracija fibrinogena u krvi
smrtnost od infektivnih bolesti pada s razvojem civilizacije I medicine
u akutnoj bakterijskoj infekciji broj leukocita u krvi može biti snižen
Vrućica je najĝešći opći simptom infektivnih bolesti
Pasivni oblik imunosti:
nastaje uslijed interakcije organizma s vanjskim antigenima
oznaĝava prijenos senzibiliziranih limfocita iz imune u neimunu jedinku
Oznaĝava prijenos već gotovih protutijela u organizam
Posredovan je T limfocitima
Posredovan je IgE protutijelima
Kroniĝna upala:
u patofiziološkom mehanizmu prevladavaju makrofazi I limfociti
za ishod uglavnom ima potpunu funkcijsku I strukturnu regeneraciju tkiva
ne uzrokuje aktivaciju fibroblasta
U patofiziološkom mehanizmu prevladavaju neutrofilni granulociti
može biti uzrokovana infekcijom virusnim hepatitisom tipa A
Za akutnu upalu NIJE toĝno:
u prvim danima upale u oštećenom tkivu prevladavaju neutrofilni granulociti
Ne dolazi do oštećenja endotelnih stanica
U patofiziološkom mehanizmu važnu ulogu ima staniĝni mehanizam
Može biti uzrokovana bakterijskim infekcijama
u patofiziološkom mehanizmu važnu ulogu ima vaskularni mehanizam
Imunosna nereaktivnost obuhvaća:
A) imunodeficijencije
B) imunosupresije
C) specifiĝnu imunosnu toleranciju
D) sve je toĝno
E) a+b
Naznaĝi netoĝno:
Sepsa je najteži kliniĝki sindrom izazvan bakterijskim uzroĝnicima
najĝešće primarne infekcije u sepsi su podrijetla urinarnog I bilijarnog trakta, divertikulitisi I upale pluća
U patofiziološkoj podlozi sepse nalazi se opća upalna reakcija posljediĝno prodoru mikroorganizama i/ili njihovih toksina u krvnu struju, ili jaka lokalna reakcija na mikroorganizam, tj. Njegove toksine i/ili dijelove staniĝne stijenke
sepsi zbog hiperprodukcije upalnih medijatora nastaje prenaglašeni upalni odgovor pri ĝemu se pokreće intravaskularna koagulacijska kaskada koja rezultira stvaranjem tromba u malim krvnim žilama I time lokalnom ishemijom I oštećenjem krvnih žila, a zbog potrošnje koagulacijskih faktora uslijed diseminirane intravaskularne koagulacije (DIK) nastaju krvarenja u tkiva
zbog intravaskularnih mikrotromboza smanjuje se permeabilnost krvnih žila pa upalne stanice ne mogu izlaziti iz krvnih žila te je tako onemogućen upalni odgovor
Za HIV infekciju/AIDS nije toĝno slijedeće:
virus HIV-a napada limfocite
Virus HIV-a može se prenijeti sa majke na dijete tijekom poroda
U podlozi AIDS-a je miješana imunonedostatnost
Oportunistiĝke infekcije rijetke su kod bolesnika sa AIDS-om
Uĝestalost infekcija raste s padom broja CD+ limfocita
Koja od navedenih bolesti ne pogoduje nastanku infekcija/infektivnih bolesti:
šećerna bolest
diventrikuloza crijeva
Kongenitalne anomalije
Arterijska hipertenzija
alkoholizam
Stanice specifiĝne imunosti su:
A) limfociti B
B) limfociti T
C) makrofazi
D) a+b
E) a+b+c
Za sepsu je najtoĝnije sljedeće:
najĝešće su sepse nepoznatog izvora primarne infekcije
SIRS je karakteriziran dominantno proizvodnjom protuupalnih medijatora
U SIRS-u se smanjeno proizvodi dušiĝni monoksid
Sepsu može karakterizirati vrućica ili hipotermija
Sepsu može karakterizirati leukocitoza I bradikardija
Koji od navedenih je specijalni simptom infektivne bolesti:
opća slabost, bezvoljnost, adinamiĝnost
bolovi u leđima, mišićima I zglobovima
Muĝnina I dispeptiĝne tegobe
bol, otok I crvenilo kože
obložen jezik
Za patofiziologiju infektivnih bolesti NIJE toĝno:
patogeni mikroorganizmi i/ili njihovi toksini mogu djelovati izravno na stanice
Patogeni mikroorganizmi i/ili njihovi toksini mogu posredno/indirektno štetno djelovati na organizam zbog razvoja jake upalne reakcije
Patogeni mikroorganizmi i/ili njihovi toksini mogu posredno/indirektno štetno djelovati na organizam zbog poticanja/pokretanja autoimunog procesa
Patogeni mikroorganizmi i/ili njihovi toksini izazivaju nekrozu, a ne I programiranu staniĝnu smrt stanica (apoptozu)
bakterije naĝelno ne ulaze u stanice, no postoje iznimke
Najĝešći oblik imunodeficijencije je:
ĝesta varijabilna imunodeficijencija
Di Georgeov sindrom
Wiskott-Aldrichov sindrom
Selektivna IgA imunodeficijencija
Brutonova agamaglobulinemija
Sistemski eritemski lupus:
Najĝešće se javlja kod starijih osoba
zahvaća samo periferne zglobove
Može dovesti do bubrežne insuficijencije
) bolesnici uglavnom nemaju kožne promjene
protutijela na cikliĝke citrulinske peptide pozitivna su kod većine bolesnika
Za anafilaktiĝki šok je karakteristiĝno:
Posredovan je IgA protutijelima
bolesnici mogu imati povraćanje I proljev
U lijeĝenju se ne smije davati adrenalin
Ne zahvaća dišni sustav
Uzrokuje visoke vrijednosti krvnog tlaka
Kemijski posrednici upale su
sustav komplementa
Kinini
Prostaglandini
faktor aktivacije trombocita
Sve je toĝno
Akutna upala:
Može biti uzrokovana kemijskim noksama
Ima za svrhu eliminirati uzroke staniĝnog ili tkivnog oštećenja
Neutrofili su u međustaniĝni matriks privuĝeni kemotaksijskim upalnim gradijentom
sve je toĝno
Makrofazi:
Obavljaju proces fagocitoze
Uglavnom imaju dulji život od neutrofila
Imaju ulogu posredniĝkih stanica
Luĝe citokine koji posreduju akutnu upalnu reakciju
sve je toĝno
Manjak folata uzrokuje:
Sideropeniĝnu anemiju
Megaloblastiĝnu anemiju
Sferocitnu anemiju
Normocitnu hipokromnu anemiju
Megakariocitnu anemiju
Diseminirana intravaskularna koagulacija nastaje zbog:
Nedostatka vitamina K
nasljednih poremećaja koagulacije
Malapsorpcije koagulacijskih ĝimbenika
aktivacije trombina
Sve navedeno je toĝno
Imunosni uzorci anemije mogu biti uslijed:
Enzimatskih defekata u eritrocitima
Sferocitoze
Toksina
Defekta priuvat kinaze
Ništa navedeno nije toĝno
Anemija usljed manjka željeza je:
Normokromna normocitna anemija
Bikromna mikrocitna anemija
Hipokromna mikrocitna anemija
normokromna mikorcitna anemija
Hiperkromna mikrocitna anemija
Što od navedenog nije karakteristiĝno za dobroćudne promjene?
spori rast
Oštra ograniĝenost promjene
Niski mitotiĝki indeks
Vaskularna invazija
Stanice ne pokazuju polimorfiju
Nekroza:
Fiziološki je proces
Predstavlja oblik staniĝne prilagodbe
Reverzibilan je proces
Može nastati djelovanjem patogenih bakterija
Može nastati djelovanjem patogenih bakterija
Autofagija:
Javlja se u uvjetima gladovanja stanice
Ima ulogu u supresiji tumorskog rasta
Sve navedeno
predstavlja mehanizam prilagodbe kod subletalnih oštećenja
Može se potaknuti primjenom lijekova iz skupine mTOR inhibitora
. TNM klasifikacija:
Koristi se za opis proširenosti većine zloćudnih tumora
Sve navedeno
Oznaka M se koristi za opis odsustva/prisustva udaljenih metastaza
oznaka N se koristi za opis odsustva/prisustva metastaza u regionalne limfne ĝvorove
oznaka T opisuje karakteristike primarnog tumora (veliĝinu I dubinu invazije primarnog tumor
Primjeri staniĝne prilagodbe ukljuĝuju sve OSIM:
Barretova promjena jednjaka
hiperplazija dojki tijekom dojenja
Ishemijska koagulacijska nekroza
Atrofija mišića zobg gubitka inervacije
Hipertrofija miokarda lijeve klijekte zbog arterijske hipertenzije
Riziĝni ĝimbenici za zloćudnu pretvorbu stanica ukljuĝuju:
Nasljedne mutacije Rb gena
mutacije nastale primjenom ionizirajućeg zraĝenja
Sve navedeno
Mutacije ugradnjom virusnog genoma
steĝene mutacije pod utjecajem kemijskih toksina
Tipiĝan primjer postepenog razvoja zloćudnog tumora kroz više faza (tzv. adenom-karcinom sekvenca) je:
) nastanak planocelularnog karcinoma pluća
Nastanak karcinoma dojke
Nastanak adenokarcinoma debelog crijeva
Nastanak adenokarcionoma prostate
Nastanak planocelularnog karcinoma kože
Zloćudna pretvorba stanica ukljuĝuje sve OSIM:
Sposobnost luĝenja proteolitiĝkih enzima za razgradnju ekstracelularnog matriksa
Blokadu apoptoze
Krajnju diferencijaciju stanica
Luĝenje ĝimbenika angiogeneze
Povećanje broja aktivacijskih receptora za ĝimbenike rasta
Primjer/primjeri apoptoze su:
A) apoptoza centralno smještenih stanica I formiranje crijevnog lumena tijekom embrionalnog razvoja
B) apoptoza stanica zaraženih nekim virusima
C) apoptoza stanica interdigitalnih prostora I formiranje osnova prstiju tijekom embrionalnog razvoja
a+c
a+b+c
{"name":"Patofiziologija", "url":"https://www.quiz-maker.com/QPREVIEW","txt":"Testirajte svoje znanje o patofiziologiji kroz našu zanimljivu i edukativnu kviz. Ovaj kviz sadrži 89 pitanja koja pokrivaju razne aspekte bolesti, njihovih simptoma i mehanizama. Pripremite se da nauĝite nove informacije i osvežite svoje znanje!89 izazovnih pitanjaRazliĝite teme iz patofiziologijePogodno za studente i profesionalce u oblasti medicine","img":"https:/images/course8.png"}
More Quizzes
( New ) Part 6 ( 1483-1529 )(1275-1529) Neymar 7
140700
International Business
100
Win or Booze
1587
Tomas horen teil 1
520
100
Long Melford FC Quiz
105104
Identitas Diri
21100
Which member of the friend group are you? :)
13624
Tytuł quizu
320
Vocabulary-AV3
32140
APRENDE SOBRE EL CÁNCER DE MAMA,
ELIMINA MITOS Y CONSTRUYE HABITOS
1050
Fact or Fiction Friday!
100