MPP

Privatnopravni odnosi sa medjunarodnim obiljezijem se pravno procesuiraju u:

Da li je slijedeca tvrdnja tacna:,,Od pravila da domaci organ uvjek primjenjuje lex fori processualis predvidjeni su neki izuzeci npr.postupanje po zamolnici stranog suda,

Da li je ova tvrdnja tacna:,, I pored postojanja prorogacionog sporazuma(klauzule) , ukoliko se tuzeni upusti u raspravljanje pred nenadleznim sudom, bez isticanja prigovora njegove nenadleznosti , ima se smatrati da je izricito prorogiran sud derogiran kasnijom presutnom prorogacijom,

Da li je BiH sud nadlezan po tuzbi protiv strane osobe prema mjestu gdje se nalazi njegovo zastupnistvo u BIH ili sjedistu organa kojem je povjereno da vrsi njegove poslove?

Da li se nadleznost BiH suda u sporu sa medjunarodnim elementom moze utemeljiti na domacim odredbama o podnosenju protivtuzbe?

Predmet spora je zahtjev tuziteljice za razvod braka stranaka (njemackih drzavljana sa prebivalistem u BiH) kojeg su one zakljucile 13.06.1997.god. u Mostaru.Prvostepeni sud usvojio zahtjev tuziteljice I razveo brak.Tuzeni je podnio zalbu drugostepenom sudu smatrajuci da BiH sudovi nisu nadlezini za sudjenje u ovoj pravnoj stvari,jer se radi o stranim drzavljanima.Da li je BiH pravosudje nadlezno u ovom postupku?

Ako se u tuzbi , koja proizilazi iz spora o vanugovornoj odgovornosti za stetu, protiv strane fizicke osobe ne navodi ni jedna okolnost koja ukazuje na nadleznost BiH suda,da li ce se tuzba odbaciti ili je potrebno tuzbu dostaviti tuzenom u inostranstvo

Da li je pravosudje BiH nadlezno da sudi u sporu o imovinskopravnom zahtjevu izmedju stranih pravnih osoba I kada tuzeni nema prebivaliste(sjediste) u BiH, ukoliko tuzeni ima imovinu u BIH iz koje bi se tuzilac mogao namiriti?

€�prebivaliste u BiH I koji su pristali da im sudi sud BiH.BiH ima potpisan medjunarodni ugovor sa madjarskom koju?(valjda ciji) clan 28. stav.1 propisuje:Konvencija o izvjesnim pitanjima gradjanskog postupka I privatnog prava zakljucena u? ,,Pravo odlucivanja o ponistenju braka,razvodu braka ili rastavljanju bracnih drugova od stola I postelje?(valjda treba ,, ovdje) spadace iskljucivo u nadleznost sudova one strane ugovornice,ciji su drzavljani supruzi?(valjda supruznici) u trenutku podnosenja zahtjeva.Ako u tom trenutku supruzi?(valjda supruznici) ne bi bili iste narodnosti,bice nadlezni sudovi one strane, ciji su drzavljani,posljednji put oba supruga(mozda su gej likovi pa onda recenice iznad imaju smisla) bili istovremeno.Da li ce sud BiH biti nadlezan u ovom predmetu

Moze li se u zalbi uspjesno isticati prigovor nenadleznosti suda u sporu izmedju tuzioca(firme u SAD) I tuzenog(BiH firme).Radi se o ugovoru o zakupu informaticke opreme u BiH,koji predvidja nadleznost arbitraze u Cirihu.Tuzilac je podnio tuzbu BiH sudu,a tuzeni se upustio u raspravljanje.

Pred domacim sudom podnijeta je tuzba za naknadu stete proistekle iz saobracajne nezgode na teritoriji Madjarske.Tuzbu je podnio nas drzavljanim protiv francuskog drzavljanina, tvrdeci da je tuzni odgovoran za nezgodu u kojoj je osteceni pretrpio teske fizicke povrede.Tuzenom,sa prebivalistem u francuskoj,sud je poslao tuzbu diplomatskim putem.U odgovoru koji je primio domaci sud,tuzeni osporava nadleznost ovog suda.Cl. 14 francuskog zakona predvidja da ce nadleznost francuskog suda postojati uvjek kada se kao tuzilac javlja francuski drzavljanin, a tuzba je podnesena protiv stranca.Da li postoji osnov za uspostavljanje nadleznosti domaceg suda.

Da li ce se cinjenica da je tuzena u toku brakorazvodnog spora dobila otpust iz BiH drzavljanstva, utjecati na pitanje nadleznosti suda.

Tuzitelj, domaca fizicka osoba,pokrenula je imovinskopravni spor I podnijela tuzbu sudu u Mostaru,smatrajuci ga nadleznim jer se u Luci u Neumu nalazi brod u vlasnistvu tuzenog,strane fizicke osove.Tuzba je dostavljena dana 08.10.2020.god prije 17:30h.Brod je dana 08.10.2020.god. iza 17 I 30h napustio luku I teritorijalne vode BiH, kako to proizilazi I dopisa Lucke kapetanije od 09.10.2020.god.Da li je sud u BiH medj. Nadlezan da postupa u ovom predmetu sa obzirom na promijenjene okolnosti?

Stranke su zakljucile prorogacioni sporazum u korist suda drzave A.Zatim je tuzilac podnio tuzbu pred sudom u Drzavi B.U Drzavi bi nije bilo zakonskog osnova za uspostavljanje nadleznosti.Tuzeni je odgovorio na tuzbu.Zatim je u toku postupka istakao prigovor nenadleznosti zbog postojanja prorogacionog sporazuma u korst suda Drzave A.Kako ce sud Drzave B rjesiti o ovom prigovoru.

Kada kazemo da je medjunarodno nadleznost po svojoj prirodi apstraktna, to znaci:

U sporu koji je pred sudom u BiH pokrenuo crnogorski državljanin koji nema prebivalište u BiH protiv našeg državljanina, sud je odluĝio: “Tuženi nema pravo na obezbjeđenje parniĝnih troškova (plaćanje auktorske kaucije) jer postoji bilateralni ugovor, kao I Haška konvencija o građanskom sudskom postupku iz 1954., koje je zakljuĝila I ratifikovala BiH I CG”. Je li sud ispravno odluĝio?

Koja međunarodna Konvencija proširuje nacionalni tretman u pogledu uživanja prava na besplatnu pravnu pomoć?

Po kojim pravilima valja suditi pravilnost dostavljanja prilikom ocjene o tome, je li osoba protiv koje je donesena strana odluka, ĝije se priznanje traži, mogla sudjelovati u postupku?

Umjesto složenog postupka legalizacije strane javne isprave, Konvencija propisuje jednu formalnost koju ugovornice mogu zahtijevati kao potvrdu vjerodostojnosti potpisa, žiga ili peĝata. O kojoj Konvenciji se radi?

U pogledu forme (postupka) izvođenja procesnih radnji pred domaćim organom vrijedi princip legis fori. Je li ova tvrdnja taĝna?

Pružanje međunarodne pravne pomoći uvjetovano je postojanjem reciprociteta sa državom iz koje zamolnica dolazi. O kojoj vrsti reciprociteta se radi:

Na formu I sadržinu zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć, ako sa dotiĝnom državom nema međunarodnog ugovora, primjenjuju se procesna pravila određena po kolizionom principu

Ako javnu ispravu izdatu u BiH treba upotrijebiti kao dokaz u zemlji koja je ĝlanica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava:

Proces unifikacije pravila o međunarodnoj nadležnosti I priznavanju I izvršavanju sudskih odluka u građanskoj I trgovaĝkoj materiji, u EU je zapoĝeto

Kada neki sud u Bosni I Hercegovini zaprimi tužbu ili zahtjev koji se odnose na privatnopravni odnos s inostranim (međunarodnim) elementima, prije svega mora utvrditi ima li

Ako je to sud u Federaciji Bosne I Hercegovine, da bi utvrdio tu nadležnost najprije će konsultovati:

Sud u BiH nadležan je za odluĝivanje u predmetu vanugovorne odgovornosti za štetu ako

Taj će sud biti nadležan za odluĝivanje ukoliko se predmet prema ĝinjeniĝnom stanju može podvesti pod neku od odredbi o:

Koji nacin komunikacije izmedju domacih I stranih organa prilikom pruzanja medjunarodne pravne pomoci je predvidjen kao osnovno pravilo domacim propisima:

Uvjet medjunarodne nadleznost ispunjen je, prema ZMPP, uvjek kad se ne radi o predmetu za koji je propisana