Upravljanje rizikom od 6. do 12. pred
Upravljanje rizikom: Test znanja
Testirajte svoje znanje o upravljanju rizikom kroz naš sveobuhvatan kviz. Odgovorite na pitanja koja obuhvaćaju kljuĝne komponente i metode upravljanja rizikom.
Prolazite kroz razliĝite aspekte:
- Identifikacija rizika
- Analiza rizika
- Strategije odgovora na rizik
1) Što NE spada u komponente registra rizika?
A) Opis rizika
B) Vlasnik
C) Upliv
D) Vjerojatnost pojave
E) Lokacija
2) Koja od navedenih NIJE komponenta registra rizika:
A) Opis rizika
B) Kategorija rizika
C) Vjerojatnost pojave
D) Uzrok
E) Ostatni rizik
3) Što NE spada u registar rizika
A) osobe upletene
B) opis rizika
C) vjerojatnost pojave
D) upliv
E) vlasnik
4) U komponente registra rizika NE spada:
A) vlasnik
B) mjere
C) ostatni rizik
D) upliv
E) cijena rizika
5) S rizikom se postupa na dva naĝina:
A) Kontrola rizika I ublažavanje njegovih posljedica
B) Analiziranje I interpretacija rizika
C) Zanemarivanje I izbjegavanje rizika
D) Izvještavanje o riziku I financiranje rizika
E) Uklanjanje rizika I periodiĝki pregledi
6) Koja od navedenih komponenti NE spada u registar rizika?
A) Opis rizika
B) Kategorija rizika
C) Vjerojatnost pojave
D) Vjerojatnost odljeva
E) Upliv
7) Dimenzije rizika su:
A) Cijena I vjerojatnost
B) Upliv I vjerojatnost
C) Upliv I cijena
D) Vjerojatnost I postojanost
E) Postojanost I cijena
8) Komponente registra rizika NISU:
A) Opis rizika
B) Kategorija rizika
C) Upliv
D) Uzrok rizika
E) Vjerojatnost pojave
9) Jedan od razloga zašto se teško nosimo s rizikom upravo leži u ĝinjenici da rizik ima dvije dimenzije:
A) EMV I EVA
B) okidaĝ I odziv
C) vjerojatnost I upliv
D) vlasnika I posljedicu
E) crvenu I zelenu
10) Koja od navedenih komponenti NE pripada Registru rizika:
A) kategorija rizika
B) vjerojatnost pojave
C) veliĝina rizika
D) upliv
E) opis rizika
11) U procesu upravljanja rizikom nakon identifikacije rizika slijedi:
A) kvantitativna analiza.
B) planiranje odziva na rizike.
C) određivanje prioriteta.
D) kvalitativna analiza.
E) promocija rizika.
12) Koje su dimenzije rizika?
A) upliv I cijena
B) cijena I vjerojatnost
C) samo vjerojatnost
D) samo cijena
E) vjerojatnost I upliv
13) Formalno izvještavanje o riziku ukljuĝuje:
A) Metode kontrole
B) Identifikacije I adresiranje rizika
C) Sustav kontrole znaĝajnih rizika
D) Nadzor
E) Sve navedeno
14) Formalno izvještavanje o riziku NE ukljuĝuje:
A) Dioniĝka vrijednost
B) Metode kontrole
C) Procese identifikacije I adresiranja rizika
D) Sustav kontrole znaĝajnih rizika
E) Nadzor I periodiĝki pregledi
15) Koja tvrdnja NIJE toĝna za proces upravljanja rizikom u projektu?
A) Rizici se klasificiraju na crvene I zelene rizike
B) Rezervni fond planira se za zelene rizike
C) Planiranje odziva na rizik provodi se prije kvalitativne I kvantitativne analize
D) Odzivi na rizike planiraju se za crvene rizike
E) Nadzor I kontrola projekta dio su procesa upravljanja rizikom
16) Prva aktivnost procesa upravljanja rizikom u projektu je:
A) Plan upravljanja rizikom
B) Kvalitativna analiza
C) Identifikacija rizika
D) Planiranje odziva na rizik
E) Kvantitativna analiza
17) Koja od navedenih NIJE komponenta registra rizika:
A) Uzrok
B) Upliv
C) Vjerojatnost pojave
D) Opis rizika
E) Kategorija rizika
18) Rizik prikazujemo pomoću:
A) vjerojatnosti
B) vjerojatnosti I upliva
C) upliva
D) koliĝine izgubljenog novca u sluĝaju ostvarenja rizika
E) popisa svih mogućih ishoda promatranog riziĝnog događaja
19) Vrednovanje rizika je:
A) usporedba proraĝunatih rizika s kriterijima koje je organizacija uspostavila
B) procjena vjerojatnosti pojave rizika
C) identifikacija izvora rizika korištenjem brainstorming tehnika
D) izgradnja kulture osvještenosti o riziku
E) identifikacija izvora rizika korištenjem PESTLE analize
1) Koje je svojstvo teoretske (špekulativne) vjerojatnosti?
A) Svi su ishodi poznati.
B) Svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja.
C) Nisu svi ishodi poznati.
D) Postoji određena specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat.
E) Događaj je “jasan”.
2) Prospect theory kaže
A) Da će osoba radije preuzeti rizik nego li otrpjeti siguran gubitak
B) Da će osoba radije otrpjeti siguran gubitak nego preuzeti rizik
C) Da je gubitak nebitan u usporedbi sa rizikom
D) Da se osoba ponaša razliĝito u sluĝaju da može nešto dobiti ili izgubiti
E) Ništa od navedenog
3) Ako vjerojatnost događaja A oznaĝimo s p(A), a vjerojatnost događaja B s p(B), tada vjerojatnost da će se dogoditi I događaj A I događaj B raĝunamo izrazom:
A) p(A)+p(B)
B) p(A)*p(B)
C) p(A)*p(B)-p(A)+p(B)
D) (1-p(A))+(1-p(B))
E) (1-p(A))*(1-p(B))
4) Teorija koja kaže da će osoba radije preuzeti rizik nego li otrpijeti siguran gubitak zove se:
A) Utility theory
B) Feasibility theory
C) Monty Hall theory
D) Prospect theory
E) Opportunity theory
5) Teoretska vjerojatnost pojavljuje se kada:
A) Svi su mogući ishodi poznati
B) Postoji određena specifiĝna formula za raĝunanje rezultata
C) Procjena vjerojatnosti je subjektivna
D) Svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja
E) Statistika utjeĝe na odluku
6) Što je upravljanje rizikom?
A) Upravljanje rizikom je sustavan proces (postupak) identificiranja, analiziranja I odgovaranja na projektne rizike.
B) Upravljanje rizikom je sustavan proces (postupak) identificiranja rizika u projektu.
C) Upravljanje rizikom je sustavan proces analiziranja projektnih rizika.
D) Upravljanje rizikom je sustavan proces odgovaranja na projektne rizike.
E) Upravljanje rizikom je sustavan proces (postupak) identificiranja, analiziranja,realiziranja I odgovaranja na projektne rizike.
7) Zaokružite NETOČNU tvrdnju! Plan upravljanja rizikom:
A) može biti isti za sve projekte
B) postaje dio Plana upravljanja projektom
C) može biti standard organizacije
D) može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta
E) ne mijenja se ĝesto
8) Koja je ISTINITA tvrdnja o teoretskoj(špekulativnoj) vjerojatnosti:
A) Događaj je “jasan” (svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja)
B) Postoji određena specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat
C) Svi su ishodi mogući
D) Vjerojatnost se raĝuna po uniformnoj razdiobi
E) Ništa od navedenog
9) Koja tvrdnja NIJE toĝna za plan upravljanja rizikom?
A) može biti standard organizacije
B) može biti isti za sve projekte
C) može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta
D) dio je Plana projekta
E) ĝesto se mijenja
10) Oznaĝi NETOČNU izjavu.
A) Plan upravljanja rizikom može biti standard organizacije.
B) Plan upravljanja rizikom mijenja se ĝesto.
C) Plan upravljanja rizikom dio je Plana projekta.
D) Plan upravljanja rizikom opsisuje procese kojima se rizikom upravlja tijekom provedbe projekta.
E) Plan upravljanja rizikom može biti isti za sve projekte.
11) Koja tvrdnja vezana uz plan upravljanja rizikom NIJE istinita?
A) može biti standard organizacije
B) nije dio plana projekta
C) može biti isti za sve projekte
D) ne mijenja se ĝesto
E) opisuje procese u kojima se upravlja rizikom
12) Ako prodavaĝ ponudi proizvod sa popustom koji vrijedi iskljuĝivo u trenutku ponude, koju teoriju koristi?
A) Prospect theory
B) Utility theory
C) Psychology theory
D) Teorija prioriteta
E) Teorija popusta
13) Koji od navedenih odziva NE spada u odzive na neprihvatljive rizike?
A) izbjeći
B) zanemariti
C) prenijeti
D) ublažiti
E) prihvatiti
14) Teoretska (špekulativna) vjerojatnost pojavljuje se kada:
A) Svi su mogući ishodi poznati
B) Nema raspoložive formule kojom možemo izraĝunati vjerojatnost
C) Događaj je “jasan” (svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja)
D) Postoji određena specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat
E) postoji 100% šansa da će se tako odigrati događaj
15) Za Plan upravljanja rizikom NE vrijedi:
A) ĝesto se mijenja
B) može biti standard organizacije,
C) dio je Plana projekta,
D) može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta,
E) može biti isti za sve projekte.
16) Za proraĝunatu (apsolutnu) vjerojatnost vrijedi:
A) Nisu svi ishodi poznati
B) Procjena vjerojatnosti je subjektivna
C) Svi mogući ishodi su poznati
D) Ne postoji određena specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat.
E) Da je to vjerojatnost da će pošiljka biti isporuĝena na vrijeme.
17) Raĝunanje vjerojatnosti da će se dogoditi događaj A ili događaj B znaĝi:
A) zbrajanje vjerojatnosti
B) iskljuĝivanje vjerojatnosti
C) množenje vjerojatnosti
D) raspodjelu vjerojatnosti
E) zanemarivanje vjerojatnosti
18) Oznaĝite NETOČNU tvrdnju. Plan upravljanja rizikom:
A) opisuje procese kojima se rizikom upravlja tijekom provedbe procesa
B) može biti standard organizacije
C) može bit isti za sve projekte
D) ne prilagođava se spceifiĝnim potrebama projekta I /ili organizacije
E) ne mijenja se ĝesto
19) Što od navedenog NE vrijedi za proraĝunatu (apsolutnu) vjerojatnost:
A) Svi mogući ishodi su poznati
B) Svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja
C) Procjena vjerojatnosti je subjektivna
D) Postoji specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat
E) Sve navedeno su karakteristike proraĝunate (apsolutne) vjerojatnosti
20) Koja teorija govori da će osoba radije preuzeti rizik nego li otrpjeti siguran gubitak
A) Utility theory
B) Prospect theory
C) Security theory
D) Risk theory
E) Hazard theory
21) Teoretska (špekulativna) vjerojatnost se NE pojavljuje kada:
A) Nisu svi ishodi poznati
B) Nema raspoložive formule kojom možemo izraĝunati vjerojatnost
C) Procjena vjerojatnosti je subjektivna
D) Svi odgovori su toĝni
E) Događaj je “jasan”
22) Za plan upravljanja rizikom NE vrijedi:
A) Može biti isti za sve projekte.
B) Mijenja se ĝesto.
C) Dio je Plana projekta.
D) Može biti standard organizacije.
E) Opisuje procese kojima se rizikom upravlja tijekom provedbe projekta.
23) Kad govorimo o teoretskoj (špekulativnoj) vjerojatnosti tada:
A) su svi ishodi poznati
B) nema raspoložive formule kojom možemo izraĝunati vjerojatnost
C) je procjena vjerojatnosti objektivna
D) je događaj jasan
E) postoji određena formula kojom raĝunamo vjerojatnost
24) Prospect theory kaže :
A) da će osoba radije preuzeti rizik nego li otrpjeti siguran gubitak
B) da osoba mudro odluĝuje
C) da osoba uvijek prihvaća gubitak
D) da je osoba neodluĝna u prihvaćanju rizika
E) da osoba nije sklona rizicima
25) Proraĝunata (apsolutna) vjerojatnost moguća je kad vrijedi:
A) Svi su mogući ishodi poznati
B) Događaj je “jasan”
C) Postoji određena specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat
D) svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja
E) sve navedeno
26) Teoretska (špekulativna) vjerojatnost pojavljuje se kada:
A) Svi su ishodi poznati.
B) Imamo toĝnu formulu kojom možemo izraĝunati vjerojatnost.
C) Procjena vjerojatnosti je objektivna.
D) Procjena vjerojatnosti se temelji na klasiĝnoj teoriji vjerojatnosti.
E) Nema raspoložive formule kojom možemo izraĝunati vjerojatnost.
1) Izloženost riziku je:
A) vjerojatnost da se riskantni događaj dogodi
B) cijena (trošak) riskantnog događaja
C) umnožak planiranog troška riskantnog događaja I vjerojatnosti
D) kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja
E) umnožak vjerojatnosti I upliva
2) Upliv (impact) je
A) vjerojatnost da se riskantni događaj dogodi.
B) umnožak vjerojatnosti (da se riskantni događaj dogodi) I izloženosti riziku.
C) jedinstvena oznaka rizika.
D) referenca spram drugih identificiranih rizika.
E) kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja.
4) Plan upravljanja rizikom:
A) se mijenja ĝesto
B) mora biti razliĝit za svaki projekt
C) nije dio Plana projekta odnosno Plana upravljanja projektom
D) ne može biti standard organizacije
E) može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta i/ili organizacije
5) Koja je tvrdnja TOČNA za Registar rizika:
A) radi se ĝim se identificiraju svi rizici
B) radi se na kraju projekta kad su svi rizici poznati
C) osvježava se ĝim se identificirao novi rizik
D) nije dostupan naruĝitelju
E) promjene u registru ne reflektiraju se na plan projekta
6) Upliv je :
A) vjerojatnost da se riskantni događaj dogodi
B) umnožak vjerojatnosti I izloženosti rizika
C) kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja
D) ishod nekog događaja
E) ništa od navedenog
7) Za Registar rizika NE vrijedi:
A) sadržaj Registra rizika mora biti odgovarajuće dostupan svim dionicima.
B) registar rizika je sastavni dio Plana upravljanja projektom.
C) Registar rizika se ne mijenja tokom projekta.
D) predstavlja osnovu za komunikaciju I dogovore
E) predstavlja osnovu za kontrolu promjene.
8) Registar rizika NE bi trebao:
A) biti objavljen na internetu
B) biti objavljen na intranetu organizacije
C) biti prezentiran dionicima
D) biti ugrađen u metodologiju upravljanja projektom
E) postati jedan od osnovnih dijelova Plana projekta
9) Koja od tehnika NE spada u kvantitativne tehnike procjene rizika:
A) Vjerojatnosna procjena rizika
B) Brza procjena rizika
C) Matrica rizika
D) Registar rizika
E) Studija opasnosti I operabilnosti (Hazard and Operability Study, HAZOP)
10) Tehnika Delfi koristi se:
A) za analizu I naknadno rangiranje žutih rizika
B) pri iterativnom obavljanju intervjua s ekspertima iz podruĝja koje istražujemo u cilju dobivanja bliskih procjena
C) pri stvaranju matrice rizika
D) kod procjene izloženosti I upliva projektnih rizika
E) sve navedeno
11) Koju od sljedećih stavki NE sadrži Registar rizika:
A) Lista rizika
B) Konaĝna lista rizika
C) Plan upravljanja projektom
D) Lista aktualnih posljedica identificiranih rizika
E) Lista neidentificiranih rizika koji su se aktualno dogodili
12) Koju od sljedećih stavki NE sadrži registar rizika?
A) Lista rizika, izloženost riziku, odzivi
B) Konaĝna lista rizika
C) Lista aktualnih posljedica
D) Lista neidentificiranih rizika
E) Lista dionika
13) Što vrijedi za plan upravljanja rizikom?
A) Opisuje procese kojima se rizikom upravlja tijekom provedbe projekta
B) Dio je Plana projekta odnosno Plana upravljanja projektom
C) Može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta i/ili organizacije
D) Ne mijenja se ĝesto
E) Sve navedeno
14) Kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja jest:
A) Vjerojatnost
B) Upliv
C) Izloženost riziku
D) EMV(oĝekivana monetarna vrijednost)
E) Ništa od navedenog
15) Izloženost riziku je:
A) Kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja
B) Umnožak vjerojatnosti I upliva
C) Vjerojatnost da se riskantni događaj dogodi
D) Umnožak planiranog troška riskantnog događaja I vjerojatnosti
E) Pojava riskantnog događaja na kritiĝnom putu
16) Rizici u projektu (RBS) se dijele na:
A) vanjski, tehniĝki, organizacijski, vođenje projekta
B) unutarnji, tehniĝki, organizacijski, vođenje projekta
C) financijski I tržišni
D) planiranje, financijski, tržišni
E) primarni I sekundarni
17) Svrha registra rizika je, izbacite NETOČAN odgovor:
A) zabilješka (dokument) o identificiranim rizicima, odgovorima na rizike I odgovornostima
B) predstavlja osnovu za komunikaciju I dogovore
C) predstavlja osnovu za kontrolu promjene
D) najvažniji dio pri nadzoru I kontroli rizika
E) igra ulogu radnog dokumenta za proces upravljanja rizikom
18) Registar rizika se NE mora:
A) komunicirati
B) objasniti
C) ocijeniti
D) distribuirati
E) obraniti
19) Što je upliv(engl. impact)?
A) kvantitativna procjena uzroka riskantnog događaja
B) kvalitativna procjena uzroka riskantnog događaja
C) kvantitativna procjena posljedica riskantnog događaja
D) kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja
E) kvantitativna procjena vjerojatnosti da se riskantni događaj dogodi
20) Koja tvrdnja od navedenih NIJE istinita za plan upravljanja rizikom?
A) Dio je Plana projekta odnosno Plana upravljanja projektom
B) Može biti standard organizacije
C) Ne mijenja se ĝesto
D) Može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta i/ili organizacije
E) Ništa od navedenog
21) Gdje treba tražiti najozbiljnije (najzahtjevnije) rizike?
A) Duž kritiĝnog puta.
B) Duž ne kritiĝnog puta.
C) Duž najduljeg puta.
D) Duž najkraćeg puta.
E) Duž zahtjevnog puta.
22) Tehnika Delfi koristi se:
A) pri iterativnom obavljanju intervjua s ekspertima iz podruĝja koje istražujemo u cilju dobivanja bliskih procjena
B) kod procjene izloženosti I upliva projektnih rizika
C) za analizu I naknadno rangiranje žutih rizika
D) kao pomoć pri određivanju vlasnika pojedinih rizika
E) pri stvaranju matrice rizika
23) Za stvaranje Rezervnog fonda (contingency fund) koristi se:
A) Odziv
B) EMV (Expected Money Value)
C) SWOT analiza
D) RBS (Risk Breakdown Structure)
E) Gantogram aktivnosti
24) Tko ima koristi od Registra rizika?
A) voditelj projekta I uprava
B) kupci (klijenti)
C) projektni tim
D) ostali dionici
E) sve navedeno
25) Što je upliv (impact)?
A) Vjerojatnost da se riskantni događaj dogodi.
B) Jedinstvena oznaka rizika koja se može referencirati s brojem.
C) Dokument o identificiranim rizicima.
D) Kvalitativna procjena posljedica riskantnog događaja.
E) Umnožak planiranog troška riskantnog događaja I vjerojatnosti.
26) Što je to identifikacijska oznaka kod identifikacije rizika:
A) ona predstavlja zadatak, dokument ili proces u kojem je rizik identificiran
B) vjerojatnost da se riskantni događaj dogodi
C) cijena (trošak) provedbe odziva na rizik
D) to je jedinstvena oznaka rizika koja se može referencirati s brojem projektnog zadatka iz WBS, koji se pak može koristiti I u Ganttogramu
E) predstavlja osnovu za komunikaciju I dogovore
27) Koja od navedenih tvrdnji NE opisuje Plan upravljanja rizikom u projektu?
A) Plan upravljanja rizikom se ĝesto mijenja.
B) Plan upravljanja rizikom u projektu može biti isti za sve projekte.
C) Plan upravljanja rizikom u projektu može biti standard organizacije.
D) Plan upravljanja rizikom u projektu može se prilagođavati specifiĝnim potrebama projekta.
E) Plan upravljanja rizikom u projektu dio je plana upravljanja projektom.
1) Kvantitativna analiza NE ukljuĝuje sljedeću tehniku:
A) Procjena u tri toĝke
B) Stablo odluke
C) PESTLE analiza
D) Modeliranje
E) Simuliranje
2) Trošak nekog riskantnog događaja je 500 000 kn. Vjerojatnost pojave tog događaja je 25%. Kolika je oĝekivana monetarna vrijednost (EMV)?
A) 375 000 kn
B) 500 000 kn
C) 125 000 kn
D) 2 000 000 kn
E) 250 000 kn
3) Iskustvo govori o:
A) 10% crvenih rizika I 90% zelenih rizika
B) 15% crvenih rizika I 85% zelenih rizika
C) 20% crvenih rizika I 80% zelenih rizika
D) 25% crvenih rizika I 75% zelenih rizika
E) 30% crvenih rizika I 70% zelenih rizika
4) Zeleni rizici su rizici s najnižom izloženosti. Za njih NE vrijedi:
A) Rezerva se iskazuje u novcu I vremenu
B) Trebaju se tretirati prije starta projekta
C) Takvi rizici se pokrivaju s rezervom
D) Rezervu valja opravdati
E) Ne smije ih se ignorirati
1) Prilikom primjene metode Procjena u tri toĝke koje je vrijednosti potrebno utvrditi
A)a = najbolja procjena, m = najvjerojatnija procjena, b = najgora procjena
B) b = najbolja procjena, m = najvjerojatnija procjena, a = najgora procjena
C) m = najbolja procjena, k = najvjerojatnija procjena, b = najgora procjena
D) b = najbolja procjena, a = najvjerojatnija procjena, m = najgora procjena
E) d = najbolja procjena, h = najvjerojatnija procjena, I = najgora procjena
2) Ako je trajanje riskantne aktivnosti između 7 I 13 dana, kolika je standardna devijacija trajanja?
A) 3,33 dana
B) 2 dana
C) 6,25 dana
D) 6 dana
E) 1,25 dan
3) Samo je jedna od navedenih reĝenica NETOČNA. Koja?
A) Statistika omogućava uoĝavanje pogrešaka u kompleksnim sustavima.
B) Statistika nam pomaže razlikovati prihvatljivo rješenje I sluĝajni događaj.
C) Statistika nudi niz alata s kojima se nosimo sa sluĝajnim događajima.
D) Statistiku uopće ne koristimo kod upravljanja rizicima u projektu.
E) Statistika je matematiĝka disciplina koja analizira veliku koliĝinu podataka.
4) Koji od navedenih NE predstavlja naĝin odziva na rizik:
A) Izbjeći
B) Prenijeti
C) Prihvatiti
D) Odbaciti
E) Ublažiti
5) Što slijedi nakon identifikacije rizika pri upravljanju rizikom u projektu?
A) Kvalitativna analiza
B) Klasifikacija rizika
C) Planiranje rezervnog fonda
D) Izrada plana upravljanja rizikom
E) Kvantitativna analiza
6) Čemu je jednak rizik koji može u potpunosti obustaviti projekt, ako se koncentriramo na prvi korak planiranja odziva na rizike?
A) Najvećem riziku koji smo do tada zabilježili
B) Najvećem trošku koji smo do tada zabilježili
C) Najmanjem trošku koji smo do tada zabilježili
D) Najmanjem riziku koji smo do tada zabilježili
E) Oportunitetnom trošku
7) Prilikom procjene rizika u tri toĝke koju vrijednost NIJE potrebno utvrditi:
A) Najbolju procjenu
B) Optimistiĝku procjenu
C) Najvjerojatniju procjenu
D) Najgoru procjenu
E) Virtualnu procjenu
8) Rezervni fond je:
A) tu samo radi olakšavanja života voditelju projekta
B) opcionalno dodani budžet
C) milodar
D) pokriće za zelene rizike koji će se zaista dogoditi
E) pokriće za crvene rizike koji se mogu dogoditi
9) Što od navedenog NE predstavlja odziv na rizik:
A) Izbjeći
B) Prenijeti
C) Prihvatiti
D) Ukloniti
E) Ublažiti
10) U sklopu određivanja I klasifikacija odziva na rizik NE spada:
A) Izbjeći
B) Ublažiti
C) Zanemariti
D) Prenijeti
E) Prihvatiti
11) Koja od slijedećih NIJE primarna klasa odziva na rizike?
A) izbjeći
B) ublažiti
C) prenijeti
D) ignorirati
E) prihvatiti
12) Sa kojim naĝinom odziva na rizik možemo povezati odluku da se NE mijenja plan projekta niti se definiraju alternativne strategije:
A) prenijeti
B) izbjeći
C) ublažiti
D) prihvatiti
E) pojaĝati
13) Rezervni fond je :
A) fond koji je dodan da voditelju olakšava upravljanje projektom,
B) fond kojim se pokrivaju neprihvatljivi rizici,
C) budžet koji se dodaje opcionalno,
D) fond ĝija se novĝana vrijednost ne ukljuĝuje u budžet projekta,
E) fond ĝija se vrijednost izraĝunava u Registru rizika.
14) Koji od navedenih NE predstavlja odziv na rizik:
A) Izbjeći
B) Ublažiti
C) Promijeniti
D) Prenijeti
E) Prihvatiti
15) Parametar m kod metode procjena u tri toĝke oznaĝava:
A) najgoru procjenu
B) apsolutnu procjenu
C) najbolju procjenu
D) najvjerojatniju procjenu
E) stratešku procjenu
16) Među navedenim tehnika određivanja I klasifikacije odziva je:
A) PESTLE
B) Brainstorming
C) Waterfall pristup
D) Backpropagation
E) Ništa od navedenog
17) Kod pozitivnih rizika (prilika) NEMAMO jednu od navednih klasa odziva:
A) iskoristiti (exploit)
B) podijeliti (share)
C) pojaĝati (enhance)
D) prihavatiti (accept)
E) prenijeti (transfer)
18) Kolika je procjena (E) u tri toĝke vrlo riskantne aktivnosti ako je a=5 m=8 b=11.
A) 2 dana
B) 4 dana
C) 6 dana
D) 8 dana
E) 10 dana
19) Koja tvrdnja NE vrijedi za procjenu u tri toĝke:
A) spada u kvantitativne tehnike
B) potrebno je odrediti optimistiĝku vrijednost
C) potrebno je odrediti srednju vrijednost
D) potrebno je odrediti pesimistiĝku vrijednost
E) potrebno je odrediti realistiĝku vrijednost
20) Ako se na rizik reagira tako da se promijeni plan projekta I na taj naĝin eliminira rizik, to znaĝi da je odziv na rizik bio:
A) prenijeti
B) izbjeći
C) prihvatiti
D) ublažiti
E) podijeliti
21) Što spada u projektne rizike?
A) Skaliranje
B) Ugovor
C) Bolest
D) Postupci
E) Nabava
22) Koja klasa odaziva NE postoji kod pozitivnih rizika:
A) Exploit
B) Share
C) Enhance
D) Take
E) Accept
23) Pri razmatranju trajanja neke projektne aktivnosti, voditelj projekta je zatražio ĝlanove tima da iznesu svoje procjene vezane za njeno trajanje I dobio je sljedeće rezultate: projektna aktivnost će najvjerojatnije završiti za 10 dana. U najgorem sluĝaju odužit će se na 24 dana, a u najboljem sluĝaju bit će gotova za 8 dana. Koju vrijednost treba voditelj projekta uzeti u plan projekta?
A) 10 dana
B) 12 dana
C) 13 dana
D) 14 dana
E) 24 dana
24) Rezultat procjene u tri toĝke za parametre a=3, m=5 I b=7 iznosi:
A) 3
B) 4
C) 5
D) 6
E) 7
25) Cilj kvantitativne analize je:
A) identifikacija I rangiranje identificiranih rizika
B) prevesti rezultate kvalitativne analize u troškove I vrem. kašnjenje radi formiranja rezervnog fonda
C) klasificirati odzive prema klasama: izbjeći, ublažiti, prenijeti, prihvatiti
D) olakšati posao voditelju projekta
E) određivanje kritiĝnog puta u projektu
26) Standardna devijacija (SD) je:
A) Mjera širine krivulje raspodjele razmatranih procjena
B) Mjera visine krivulje raspodjele razmatranih procjena
C) Mjera širine pravca raspodjele razmatranih procjena
D) Visina potencijalnih varijacija razmatranih procjena
E) Nagib pravca raspodjele razmatranih procjena
27) Koja od tvrdnji NE vrijedi za odzive?
A) Svi odzivi na rizike koštaju I moraju se ukljuĝiti u budžet projekta.
B) Odzivi na rizike dodat će nove zadatke (aktivnosti) u WBC-u I mogu utjecati na produljenje projekta.
C) Odzivi na rizike mogu zahtijevati angažman oskudnih resursa I mogu uzrokovati prekomjernu alokaciju resursa.
D) Odzivi na rizike moraju biti reaktivni.
E) Odzivi na rizike mogu utjecati na kritiĝni put projekta.
28) Ako pri planiranju odziva na rizike definiramo neprihvatljivi rizik, NIJE potrebno:
A) Odrediti odzive za svaki pojedini neprihvatljivi rizik
B) Ako su sekundarni rizici previsoki, bolje je prihvatiti originalne rizike
C) Izraĝunati ostatni rizik
D) Ukljuĝiti novĝanu vrijednost odziva na rizike u budžet projekta
E) Ukljuĝiti novĝanu vrijednost rezervnog fonda u budžet projekta
29) Tehnike određivanja I klasifikacije odziva:
A) Izbjeći (Avoid)
B) Ublažiti (Mitigate)
C) Prenijeti (Transfer)
D) Prihvatiti (Accept)
E) Sve navedeno
30) Što NE spada u klase odziva kod pozitivnih rizika (prilika):
A) Iskoristiti
B) Izbjeći
C) Podijeliti
D) Pojaĝati
E) Prihvatiti
31) E= “najbolja” vrijednost koju treba uzeti u plan projekta određuje se formulom:
A) (a + m + 4*b)/6
B) (b – a)/6
C) (b + a)/6
D) (a + 4*m + b)/6
E) (b – 4*a)/6
32) Sigurnosni rizici su:
A) krađa, špijunaža, nedostatak vještina
B) standardi, integracija, kompatibilnost
C) nabava, marketing, proizvodnja
D) krađa, špijunaža, dozvole
E) nesreća, krađa, špijunaža
33) 2. Procjena u tri toĝke je tehnika koja se zasniva na statistiĝkim metodama, posebice kojom razdiobom:
A) binomnom
B) normalnom
C) poissonovom
D) uniformnom
E) hipergeometrijskom
34) Što je oportunitetni trošak?
A) trošak proizvodnje (ili kupnje) jednog proizvoda
B) trošak proizvodnje (ili kupnje) najveće moguće koliĝine proizvoda
C) vrijednost proizvedenog (ili kupljenog) proizvoda na tržištu
D) vrijednost proizvoda koji nije kupljen (ili proizveden) zbog kupovine (ili proizvodnje) drugog proizvoda
E) vrijednost našeg poduzeća
35) Za procjenu u tri toĝke za vrlo riskantne aktivnosti sa podacima: a = 4, m = 5, b = 6, vrijedi:
A) optimistiĝna procjena je 6
B) najvjerojatnija procjena je 6
C) “Najbolja” vrijednost koju treba uzeti u plan projekta je 5
D) najvjerojatnija procjena je 4
E) pesimistiĝna procjena je 5
36) Što prethodi kvalitativnoj analizi rizika pri upravljanju rizikom u projektu?
A) Klasifikacija rizika
B) Identifikacija rizika
C) Izrada plana upravljanja rizikom
D) Kvantitativna analiza
E) Planiranje rezervnog fonda
37) U klasifikaciju odziva na POZITIVNE rizike NE spada:
A) Iskoristiti (Exploit)
B) Podijeliti (Share)
C) Prenijeti (Transfer)
D) Pojaĝati (Enhance)
E) Prihvatiti (Accept)
38) U kvantitativnoj analizi, kod upravljanja rizikom u projektu, procjena rizika može biti:
A) Realna I nerealna
B) Optimistiĝna I pesimistiĝna
C) Realna, nerealna, optimistiĝna I pesimistiĝna
D) Realna, optimistiĝna I pesimistiĝna
E) Nerealna, optimistiĝna I pesimistiĝna
39) Koji od navedenih odziva NE spada u primarnu klasu odziva?
A) Izbjeći
B) Ublažiti
C) Prenijeti
D) Prihvatiti
E) Odbaciti
41) U planiranje odziva na prihvatljive rizike NE spada:
A) Proraĝun ostatnog rizika
B) Proraĝun EMV-a
C) Određivanje rezervnog fonda
D) Ukljuĝivanje rezervnog fonda u budžet projekta
E) Pokrivanje zelenih rizika
42) Rizici se NE mogu :
A) izbjeći (avoid)
B) ublažiti (mitigate)
C) prenijeti (transfer)
D) prihvatiti (accept)
E) iskoristiti (use)
43) Pri planiranju odziva na rizike, koji je zadnji korak postupka:
A) Odrediti preliminarni plan odziva
B) Odrediti ostatne i/ili sekundarne rizike
C) Osvježiti Registar rizika I Plan upravljanja projektom
D) Pregledati rangiranje
E) Klasificirati odzive
44) Pri korištenju tehnike procjene rizika u tri toĝke, vrijednost koju NIJE potrebno utvrditi je:
A) najbolja procjena
B) najvjerojatnija procjena
C) najgora procjena
D) realistiĝka procjena
E) željena procjena
1) Workaround je:
A) odziv na negativni rizik, koji nije unaprijed planiran (identificiran).
B) odziv na unaprijed identificiran negativni rizik.
C) odziv na prihvatljiv rizik, koji nije unaprijed planiran (identificiran).
D) odziv na unaprijed identificiran prihvatljiv rizik.
E) odziv na unaprijed identificiran neprihvatljiv rizik.
3) Workaround je:
A) Rizik usuglašenosti
B) pozitivan rizik
C) negativan rizik
D) pozitivan, neplaniran
E) negativan, neplaniran
4) Proraĝunata (apsolutna) vjerojatnost moguća je kad vrijedi:
A) Nisu svi ishodi poznati
B) Procjena vjerojatnosti je subjektivna
C) Događaj je “jasan” (svi ishodi imaju poznatu vjerojatnost događanja)
D) Ne postoji određena specifiĝna formula kojom raĝunamo rezultat
E) Vjerojatnost se unapređuje uzorkovanjem
5) Plan upravljanja rizikom:
A) podložan je ĝestim promjenama
B) primjenjiv je samo na jedan projekt
C) nije prilagodljiv specifiĝnim potrebama projekta
D) dio je plana projekta
E) ne može biti standard organizacije
6) Neki rizik ima visoku vjerojatnost (0,7) I može dovesti do troška u projektu od 200.000 Kn, pretpostavimo da postupkom ublažavanja smanjimo vjerojatnost na 0,1 I upliv na 80.000 Kn. Dakle, za otklanjanje originalnog rizika možemo potrošiti:
A) 132.000 kuna
B) 122.000 kuna
C) 8000 kuna
D) 140.000 kuna
E) ne može se otkloniti originalni rizik
7) Koja tvrdnja vezana uz odzive na rizike je toĝna:
A) Odzivi na rizike moraju biti reaktivni
B) Odzivi na rizike ne mogu utjecati na kritiĝni put projekta
C) Svi odzivi na rizike se moraju ukljuĝiti u budžet projekta
D) Kada se dogodi riskantni događaj, to je najbolji trenutak da se razmatra najbolji odziv za rizik
E) Odzivi za rizike ne mogu utjecati na produljenje projekta
8) Oporavak nakon nesreće odziv je na:
A) Financijski rizik
B) Operativni rizik
C) Tehniĝki rizik
D) Sigurnosni rizik
E) Pravni rizik
9) Stablo odluke koristi se u odluĝivanju pri nesigurnostima. Njime se određuje:
A) oĝekivana monetarna vrijednost za pojedine sekvence
B) razdioba prihvatljivih I neprihvatljivih rizika
C) odziv na negativni rizik, koji nije unaprijed planiran
D) vremenski raspored I troškovi riskantnih događaja
E) upliv na opseg, budžet I vremenski raspored projekta
11) Workaround je odziv na:
A) negativni rizik, koji nije unaprijed planiran (identificiran)
B) pozitivan rizik, koji nije unaprijed planiran (identificiran)
C) negativni rizik, koji je unaprijed planiran (identificiran)
D) pozitivan rizik, koji je unaprijed planiran (identificiran)
E) ništa od navedenog
12) Workaround je:
A) prihvatljiv rizik
B) pozitivan
C) rizik usuglašenosti
D) neidentificirani rizik
E) sve od navednog
13) Koja je od navedenih reĝenica POGREŠNA?
A) Workaround je odziv na negativni rizik, koji nije unaprijed planiran.
B) Za neprihvatljive rizike koristi se rezervni fond.
C) Za neprihvatljive rizike dolazi do promjene u projektu (change control).
D) Za neprihvatljive rizike donosi se odluka „go ili no go“.
E) Sve navedene reĝenice su toĝne.
14) Workaround je:
A) Odziv na pozitivni rizik, koji nije unaprijed planiran
B) Odziv na negativni rizik, koji nije unaprijed planiran
C) Izloženost riziku
D) Metoda pretvaranja pozitivnog rizika u negativni
E) Ništa od navedenog
15) Koja klasa NE spada u primarne klase odziva?
A) Izbjeći
B) Proraĝunati
C) Ublažiti
D) Prenijeti
E) Prihvatit
16) Što NE spada u nadzor I kontrolu kod upravljanja rizikom u projektu?
A) Nadzor statusa projekta I statusa Registra rizika
B) Uspostava financijskih procedura
C) Modifikacija Rezervnog fonda I održavanje Upravljanja promjenama
D) Ispitivanje I pregled uĝinkovitosti procesa upravljanja rizicima
E) Identifikacija, analiza I odziv na nove rizike
17) Workaround je odziv na:
A) pozitivni rizik, koji je unaprijed planiran (identificiran)
B) negativni rizik, koji je unaprijed planiran (identificiran)
C) pozitivni rizik, koji nije unaprijed planiran(identificiran)
D) negativni rizik, koji nije unaprijed planiran(identificiran)
E) pozitivni rizik I negativni rizik
18) U koliko koraka se provodi standardno planiranje odziva na rizike u projektu?
A) 4
B) 5
C) 6
D) 7
E) 8
19) Što spada u operativne rizike?
A) proraĝun, vremenski raspored, politika odluke
B) nabava, marketing, proizvodnja
C) bolest, manjak vještina, sukob,
D) rasna/spolna/etiĝka uvreda, zdravstvena prijetnja
E) krađa, špijunaža, nesreća
20) Workaround je odziv na:
A) Pozitivan rizik
B) Negativan rizik
C) Prihvatljiv rizik
D) Neprihvatljiv rizik
E) Ništa od navedenog
21) Planiranje odziva na rizike izvršava se u koliko koraka?
A) 6
B) 9
C) 11
D) 2
E) 7
22) Problem kašnjenja isporuke adresirat ćemo korištenjem vlastitog transporta. Rizik kasne isporuke: vjerojatnost visoka (0,7), trošak rizika 50.000 Kn. Sekundarni rizik: vjerojatnost vrlo mala (0,1), trošak rizika 50.000 Kn. Sekundarni rizik pokrit ćemo:
A) s 10000 Kn
B) s 5000 Kn
C) s 3000 Kn
D) s 30000 Kn
E) s 35000 kn
23) Po definiciji postupak ublažavanja rizika dovodi do:
A) modifikacije Rezervnog fonda
B) prihvatljivih i/ili neprihvatljivih rizika
C) primarnih rizika
D) reaktivnih odziva
E) ostatnih i/ili sekundarnih rizika
24) Za NEPRIHVATLJIVE rizike:
A) Prihvaća se rizik.
B) Povećava se rezervni fond za trošak odziva na rizik.
C) Smanjuje se rezervni fond za trošak odziva na rizik.
D) Dolazi do promjene u projektu.
E) Prenosi se rizik.
1) Među predvidive rizike uvukao se I jedan NEPREDVIDIVI. Koji?
A) Nedostatci osoblja
B) Pozlaćivanje (eng. Gold plating)
C) Crni labud (eng. Black Swan)
D) Inflacija zahtjeva (eng. Scope creep)
E) Nedostatci gotovih komponenti
2) Karakteristika vodopadnog pristupa (eng. Waterfall), kod upravljanja rizikom, je:
A) Ukljuĝenost naruĝitelja u razvoj
B) Lako vraćanje na prethodne korake
C) Redovita komunikacija
D) Iterativni pristup
E) Sekvencijalni proces
3) Što od sljedećega NIJE karakteristika Waterfall pristupa:
A) Sekvencijalni proces
B) Preuzeto iz razvoja mehaniĝkih komponenti
C) Promjena prethodnog koraka je skupa
D) Iterativni, inkrementalni razvoj
E) Neredovita komunikacija
4) Što od sljedećega NE ubrajamo u predvidive rizike:
A) Pozlaćivanje
B) Inflacija zahtjeva
C) Nedostaci gotovih komponenti
D) Black Swan (crni labud)
E) Nedostaci osoblja
5) Koji rizik NE pripada u skupinu predvidivih rizika pri razvoju raĝunalnih programa
A) Nedostatci osoblja
B) Pozlaćivanje
C) Rat
D) Loše izvršavanje od trećih strana
E) Nefunkcionalnost u produkcijskom okruženju
6) Koji rizik NE pripada u predvidive rizike prilikom razvoja raĝunalnih softwarea?
A) Kvarovi na raĝunalnim komponentama
B) Loše izvršavanje od trećih strana
C) Nedostatci gotovih komponenata
D) Nedostatci osoblja
E) Inflacija zahtjeva
7) U nedostatke neprimjerenog osoblja spada
A) Nedovoljna struĝnost
B) Nedovoljna veliĝina tima
C) Tehnološka neprilagođenost
D) Niti jedan odgovor
E) Sve navedeno
8) Pozlaćivanje (Gold plating) je jedna vrsta predvidivog rizika pri razvoju raĝunalnih programa. Što NE spada u pozlaćivanje?
A) Vremenska ograniĝenost
B) Perfekcionizam
C) Overengineering
D) Nepotrebne dodatne funkcionalnosti
E) Nepoznavanje problematike
9) Kojem predvidivom riziku pripada mogućnost razvoja nepotrebnih funkcionalnosti
A) nedostatku osoblja
B) pozlaćivanju
C) komunikacijskim problemima
D) nedostatcima trećih strana
E) nerealnim vremenskim rokovima
10) Pojam Featuritis povezan je s:
A) nerealnim budžetom
B) vremenskom ograniĝenosti
C) perfekcionizmom
D) nedovoljnom veliĝinom tima
E) inflacijom zahtjeva
11) Kada spominjemo pozlaćivanje kao jedan od predvidivih rizika, što pod time NE mislimo:
A) Overengineering
B) Nepotrebne dodatne funkcionalnosti
C) Vremenska ograniĝenost
D) Perfekcionizam
e) Česta komunikacija sa naruĝiteljem
12) Koja od sljedećih NIJE karakteristika agilnog pristupa:
A) Sekvencijalan proces
B) Iterativni razvoj
C) Inkrementalni razvoj
D) Redovita komunikacija
E) Ukljuĝenost naruĝitelja u proces razvoja
13) "Unknown unknowns" ili:
A) neizbježni rizici
B) nepoznati rizici
C) neznatni rizici
D) neobiĝni rizici
E) nepredvidivi rizici
14) Koje tri karakteristike se odnose na neprimjereno osoblje (calyx-rizik nedostaci osoblja):
A) nedovoljna struĝnost, bolest, otkaz
B) nedovoljna struĝnost, nedovoljna veliĝina tima, otkaz
C) otkaz, bolest, nedovoljna veliĝina tima
D) tehnološka neprilagođenost, nedovoljna struĝnost, bolest
E) tehnološka neprilagođenost, nedovoljna struĝnost, nedovoljna veliĝina tima
15) Known Unknowns su:
A) predvidivi rizici
B) shvatljivi rizici
C) nepredvidivi rizici
D) neshvatljivi rizici
E) oĝiti rizici
16) Što od navedenog NIJE karakteristika agilnog pristupa razvojnoj metodologiji:
A) Promjena prethodnog koraka je skupa
B) Ukljuĝenost naruĝitelja u proces razvoja
C) Iterativni, inkrementalni razvoj
D) Odgovara na nedostatke waterfall pristupa
E) Redovita komunikacija
17) Koji od sljedećih pojmova je vezan uz pozlaćivanje (gold plating):
A) Vremenska ograniĝenost
B) Overengineering
C) Nepotrebne dodatne funkcionalnosti
D) Perfekcionizam
E) Sve od navedenog
18) Pojam "Scope creep" predstavlja:
A) Pozlaćivanje
B) Inflaciju zahtjeva
C) Nedostatke osoblja
D) Loše izvršavanje od trećih strana
E) Nedostatke gotovih komponenti
19) U glavne znaĝajke Agilnog pristupa pri upravljanju rizikom u razvoju softvera, NE spada:
A) Iterativni, inkrementalni razvoj
B) Redovita komunikacija
C) Sekvencijalni proces
D) Odgovara na nedostatke waterfall pristupa
E) Ukljuĝenost naruĝitelja u proces razvoja
21) Razvojna metodologija koju karakteriziraju iterativni, inkrementalni razvoj I redovita komunikacija naziva se:
A) Waterfall pristup
B) Black Swan pristup
C) Pristup pozlaćivanja (Gold plating)
D) Agilni pristup
E) Produkcijski pristup
22) Prema CHAOS Reportu iz 2004., koliki postotak projekata je završen uz kašnjenje, prekoraĝenje budžeta ili bez komponenti kritiĝne važnosti?
A) 29%
B) 40%
C) 51%
D) 62%
E) 73%
23) Kako se naziva pojava iznenađujućeg I nepredvidivog događaja koji ima veliki utjecaj na projekt?
A) Black Sabbath
B) Black Death
C) Black Hole
D) Black Swan
E) Black Flag
24) Pozlaćivanje spada u:
A) Zlatne rizike
B) Nefunkcionalne rizike
C) Predvidive rizike
D) Nepredvidive rizike
E) Nerealne rizike.
25) Jedna od dolje navedenih tvrdnji vezana uz Waterfall pristup je NEISTINITA. Zaokružite taj odgovor.
A) Waterfall pristup je sekvencijalni proces.
B) Waterfall pristup je preuzet iz razvoja mehaniĝkih komponenti.
C) Kod Waterfall pristupa je promjena prethodnih koraka skupa.
D) Kod Waterfall pristupa promjena prethodnih koraka nije moguća.
E) Waterfall pristup karakterizira neredovita komunikacija.
26) Obilježje agilnog pristupa je:
A) Perfekcionizam
B) Naruĝitelj nije ukljuĝen u procesu razvoja
C) Redovita komunikacija
D) Promjena prethodnog koraka je skupa
E) Sekvencijalni proces
27) Koje od sljedećih je predvidiv rizik:
A) Pozlaćivanje
B) Poliranje
C) Black swan (crni labud)
D) Kromiranje
E) Svi navedeni
28) Koji od navedenih NISU nedostaci trećih strana prilikom upravljanja rizika pri razvoju raĝunalnog software-a?
A) Razliĝiti izvođaĝi za pojedine komponente
B) Smanjenje troškova razvoja
C) Sabotaža
D) Međuzavisnost komponenti
E) Nemoguće utjecati na kvalitetu
29) Pri razvoju raĝunalnih programa predvidivi je rizik (samo jedan toĝan odgovor):
A) Nerealni vremenski rokovi I budžet
B) c I d
C) ništa od navedenog
D) c I e
E) Black Swan
30) Agilni pristup (zaokruži NETOČAN odgovor):
A) Odgovara na nedostatke waterfall pristupa
B) Ukljuĝuje iterativni, inkrementalni razvoj
C) Ukljuĝuje redovitu komunikaciju
D) Ukljuĝuje naruĝitelja u proces razvoja
E) Ukljuĝuje neredovitu komunikaciju
31) Koja od sljedećih stavki NE spada pod Waterfall pristup?
A) Sekvencijalni proces
B) Preuzeto iz razvoja mehaniĝkih komponenti
C) Promjena prethodnog koraka je skupa
D) Ukljuĝenost naruĝitelja u proces razvoja
E) Neredovita komunikacija
32) Koji od navedenih izraza su važeći za nedostatke osoblja kod upravljanja rizicima pri razvoju raĝunalnog software-a?
A) Brzo I sporo osoblje
B) Privremeno I neprivremeno osoblje
C) Struĝno I nestruĝno osoblje
D) Iskusno I neiskusno osoblje
E) Primjereno I neprimjereno osoblje
33) Pozlaćivanje (Gold plating) je:
A) perfekcionizam
B) dodavanje nepotrebnih dodatnih funkcionalnosti
C) overengineering
D) ništa od navedenog
E) Sve od navedenog
34) Nedostaci osoblja NISU:
A) nedovoljna struĝnost
B) tehnološka neprilagođenost
C) Specijalizirana tehniĝka znanja
D) nedovoljna veliĝina tima
E) bolest ili otkaz
35) Koji od ponuđenih odgovora NE pripada u grupu Predvidivih rizika:
A) Nedostatci osoblja
B) Pozlaćivanje
C) Inflacija zahtjeva
D) Redovita/neredovita komunikacija
E) Loše izvršavanje od trećih strana
36) Koji su nedostaci trećih strana pri razvoju software-a?
A) razliĝiti izvođaĝi za pojedine komponente.
B) nemoguće utjecati na kvalitetu.
C) međuzavisnost komponenti.
D) Sve navedeno.
E) sabotaža
{"name":"Upravljanje rizikom od 6. do 12. pred", "url":"https://www.quiz-maker.com/QPREVIEW","txt":"Testirajte svoje znanje o upravljanju rizikom kroz naš sveobuhvatan kviz. Odgovorite na pitanja koja obuhvaćaju kljuĝne komponente i metode upravljanja rizikom.Prolazite kroz razliĝite aspekte:Identifikacija rizikaAnaliza rizikaStrategije odgovora na rizik","img":"https:/images/course7.png"}
More Quizzes
Test
15817
Strateški finalni
51260
Informacijska sigurnost
1587
Autorizacija
15810
Gospodarenje imovinom
115580
Kolokvij 2 Kladarich
10150117
Evidentiranje(Accounting)
15811
Osnovni principi I tehnike testiranja
15835
Osnovni principi I tehnike testiranja
15835
Autentifikacija
15813
J da Bro Test
15810
Product chooser for indecisive buyers
420